U iskopinama rimske vili u blizini Pompeja arheolozi su otkrili malenu sobu koju su, smataju, koristili robovi. Otkriće baca jasnije svjetlo na život robova u antičko doba, izjavili su iz talijanskog Ministarstva kulture.
Soba je otkrivena u vili Civita Giulliana, otprilike 600 metara sjeverno od zidina Pompeja, grada koji je nestao u erupciji Vezuva prije gotovo 2000 godina.
U sobi su dva kreveta, a samo jedan od njih ima madrac. Tu su i dva ormarića te nekoliko urni i keramičkih posuda. U njima su pronađeni ostaci dvaju miševa i štakora.
- Ti detalji još jednom ističu životne uvjete prekarijata i slabe higijenske uvjete u kojima su živjeli niži slojevi društva u to vrijeme - piše u priopćenju. Nema nikakvih tragova rešetki, brava ili lanaca kojima bi se sputavali stanari.
- Čini se da je kontrola prije svega bila nametnuta kroz unutarnju organizaciju služenja, a ne kroz fizičke prepreke i mjere sputavanja - izjavio je Gabriel Zuchtriegel, direktor Arheološkog parka Pompeji.
Iskapanja u vili Civita Giuliana započela su još 1907. i 1908. godine, a nastavila su se tek 2017. godine kada je policija shvatila da ilegalni kopači kradu nalaze s lokacije. U stvari, dio jednog od kreveta u sobici uništen je kada su pljačkaši iskopali tunel da bi ušli u jedan dio vile.
Vezuv je erumpirao 79. godine prije naše ere, ubivši tisuće stanovnika živahne zajednice koji nisu bili svjesni da žive podno jednog od najaktivnijih europskih vulkana. Erupcija je zakopala grad pod debeo sloj pepela i kamenja, u kojem su sačuvani ostaci građevina, ali i nesretnih stanovnika. U Pompejima se posljednjih godina ponovno puno radi na iskapanjima jer stručnjaci žele zaustaviti propadanje usred godina zanemarivanja. Novac, 105 milijuna eura, povukli su iz EU fondova.
Talijanski ministar kulture Gennaro Sanguliano, rekao je kako će se napori za očuvanje Pompeja nastaviti.
- Sve ono što učimo o uvjetima života i organizaciji društva u to doba, otvara nove horizonte za povijesno i arheološko proučavanje - zaključio je.