Poklopilo se da se dva dana u Zagrebu na dvije adrese razgovara o istoj temi, Brodarskom institutu, koji je nedavno išao u likvidacijski postupak. Riječ je o remek-djelu Marijana Haberlea, o kojemu smo pisali u više navrata.
U srijedu, 18. veljače 2026. s početkom u 18.30 sati u kino dvorani Tehničkog muzeja Nikola Tesla održat će se okrugli stol na temu Budućnost baštine Brodarskog instituta u Zagrebu.
Na okruglom stolu će se, najavljeno je, "razgovarati o povijesti i značaju Brodarskog instituta, s fokusom na naslijeđe (materijalno i nematerijalno) i nužnost njegova očuvanja nakon rasformiranja Instituta. Kako stoji u najavi događanja, za razliku od arhitektonskog kompleksa koji je upisan u Registar kulturnih dobara RH, vrijedan inventar Brodarskog instituta (makete, dokumentacija…), koji svjedoči o radu i istraživačkim rezultatima, nije prepoznat niti zaštićen kao kulturno dobro i njegova je sudbina neizvjesna".
Cilj okruglog stola je" pronaći odgovarajuće rješenje koje će osigurati zaštitu, očuvanje i prezentaciju javnosti pokretne/materijalne i nematerijalne baštine Brodarskog instituta, koja predstavlja znanstveno-tehnički i kulturni kapital RH. Također će se razmotriti neodvojivo pitanje budućnosti korištenja i namjene arhitektonskog kompleksa, kao važnog preduvjeta očuvanja njegovih baštinskih svojstava".
Brodarski institut osnovan je 1948. godine u Zagrebu kao vojna znanstveno-istraživačka ustanova za teorijska i eksperimentalna istraživanja, radove na razvoju brodograđevne industrije i brodarstvo tadašnje Jugoslavije. Razvijao je ratne i civilne brodove, podmornice, naoružanje, i drugo. Nakon osamostaljenja Hrvatske 1990-ih godina prelazi u državno vlasništvo te postaje gospodarski subjekt, odnosno Brodarski institut d.d. Radio je projekte za domaću i stranu brodograđevnu i drugu industriju.
Sudionici okruglog stola su dr. sc. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, mr. sc. Marta Pedišić Buča, bivša zaposlenica i voditeljica sektora pomorske tehnologije i odjela razvoja i istraživanja u Brodarskom institutu i Hrvatskoj brodogradnji-Jadranbrod., Mislav Brlić, nav. arch, bivši projektant brodova u Brodarskom institutu d.d. i direktor sektora "Razvoj i projektiranje plovnih objekata" (2004. - 2014.)., Marijana Sironić, dipl. ing. arh., pomoćnica pročelnice za kulturnu baštinu (Gradski ured za kulturnu baštinu i prirodu),Martina Ivanuš, konzervatorica savjetnica, dopredsjednica udruge Docomomo Hrvatska, Nikola Mišković, (Fakultet elektrotehnike i računarstva), voditelj projekta CoE MARBLE
Moderator i voditelj je Ivan Huljev, kustos Tehničkog muzej Nikola Tesla.
S druge strane, na Kreativnoj Uri: Brodarski institut - pionir Novog Zagreba, koja je na rasporedu u Uraniji u četvrtak, 19. veljače u 17:30 sati, održati će predavanje koje se temelji na doktorskom istraživanju Dubravke Vranić - "Arhitektura, moć i politika u Novom Zagrebu" (Arhitektonski fakultet u Ljubljani), provedenom pod mentorstvom Tadeja Glažara i Tahla Kaminera (Cardiff University).
Predavanje, stoji u najavi, "otkriva kako je Krležin krug – uključujući arhitekte međuratne grupe Zemlja – progurao izgradnju Brodarskog instituta, a time i Novog Zagreba, koristeći urbanu neformalnost, odnosno odsutnost formalnih urbanističkih planova. U Zagrebu, stoljećima glavnom gradu nacije bez države, hrvatska je elita naučila koristiti ‘sive zone‘ za poticanje urbanog razvoja kao instrumenta izgradnje nacije i države. U poslijeratnoj Jugoslaviji Zagreb se ponovo našao u sivoj zoni, što je Krležin krug prepoznao kao priliku za ostvarenje vizije Zagreba kao ekonomskog centra Jugoslavije. Njihov neformalni plan širenja Zagreba južno od Save je realiziran u tri faze koje se podudaraju s ključnim političkim promjenama – što upućuje na to da je Novi Zagreb bio politički projekt".
Nakon predavanja o temi razgovaraju Dubravka Vranić, arhitektica i istraživačica, akademik Andrija Mutnjaković, akademik prof. Branko Kincl, Krešimir Ivaniš i Ivona Jerković, urbanistica i arhitektica.
Razgovor moderira Valentina Gulin Zrnić, antropologinja i autorica Kvartovske spike.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....