RASELJENI MUZEJ

Obnova Hrvatskog prirodoslovnog muzeja trajati će do listopada 2023. i koštati 69 milijuna kuna

Zgrada Prirodoslovnogmuzeja nakon potresa.
Na fotografiji: Tatjana Vlahovic - ravnateljica.
 Tomislav Kristo/Cropix
Biti će to muzej 21. stoljeća s podzemnim dijelom, modelima dinosaura, kosturima kita i mamuta, laboratorijima za svaki odjel

Narodni muzej prirodopisni, piše bakrenim slovima nad ulazom u nekadašnju palaču Amadeo, današnji Hrvatski prirodoslovni muzej na Gornjem gradu. Izvana, nije vidljivo koliko je zgrada s kraja 18. stoljeća teško oštećena u potresu. Iznutra, posve druga priča. Gotovo su svi zidovi popucali. Gotovo sve je iz muzeja i preseljeno.
Među nekoliko preostalih izložaka je preparirani morski pas, golemi kit dugačak otprilike sedam metara, a uhvaćen svojedobno na širem bakarskom području, dva noja, te nekoliko povećih kostura, među kojima su i kosturi noja i tobolčara, te stolica na kojoj je sjedio Dragutin Gorjanović Kramberger, u široj javnosti najpoznatiji po otkriću krapinskog pračovjeka. Interijer je, praktički, ruina. Teško je uopće zamisliti da će muzej za dvije i pol godine izgledati kao na renderinzima, koje su u povodu preuređenja svojedobno pokazali arhitekt Goran Rako i Radionica arhitekture.


No, vlada veliki optimizam. Prvo se kreće u protupotresne mjere, učvršćivanje, a potom u obnovu. Kako nam govori Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja: "Tek smo, nakon što smo maknuli ormare, vidjeli koliko su zidovi uistinu popucali. Dio je fundusa muzeja sada pohranjen u Muzeju suvremene umjetnosti, dio u skladištu u Blatu, a dio u paviljonu na Zagrebačkom velesajmu. Preselili smo i knjižnicu koja je brojala pedeset tisuća svezaka. Najveći je dio u čuvaonicama koje su sa svim potrebnim muzejskim uvjetima preuređene u Novom Petruševcu, iza Radničke ceste".


Na novoj adresi


Srećom, preuređene su taman prije potresa, pa se brzo moglo reagirati. U preuređenje je Grad Zagreb uložio petnaest milijuna kuna, a čuvaonica je prilagođena osjetljivoj građi o kojoj muzej skrbi: idealna vlaga, temperatura, adekvatna rasvjeta te izolacija od prašine i štetnika. Na novoj su adresi i budući laboratoriji, prostori za prepariranje životinja, skladišta, knjižnice, teretni lift koji može primiti do tri tisuće kilograma, ali i hladnjače u kojima se temperatura po potrebi spušta i do četrdeset stupnjeva ispod nule. Posebna je prostorija predviđena za radioaktivne materijale, a posebna, pak, za opasan otpad, kao što je cijankalij koji se koristi za sakupljanje kukaca te alkohol i formaldehid u kojima su neke od prepariranih životinja.

image
Zgrada Prirodoslovnogmuzeja nakon potresa.
Na fotografiji: kostur noja.
Foto: Tomislav Kristo/CROPIX
Tomislav Kristo/Cropix


Pisali smo kako je goleme izloške poput kita teško iznijeti iz muzeja, nemoguće u svakom slučaju kroz vrata, pa ravnateljica govori kako će kit za sada ostati na Gornjem gradu, najvjerojatnije će se za njega napraviti kavez. Osjetljivi kosturi, pak, koji su još tamo, ipak će se seliti.
S ravnateljicom muzeja našli smo se uoči jučerašnje tiskovne konferencije, na kojoj je predstavljen projekt novog muzeja, vrijedan više od 69 milijuna kuna, a koji bi se trebao dovršiti do 2023. Očekivani mjesec je - listopad. Europska unija sufinancira projekt sa 57 milijuna kuna, a ostalo Grad Zagreb.

image
Hrvatski prirodoslovni muzej, renderi kako ce izgledati


Projekt su, uz Tatjanu Vlahović, predstavili i Jelena Pavičić Vukičević, v. d. zagrebačkoga gradonačelnika, Josipa Herceg Zeba, zamjenica ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, te direktorica Turističke zajednice grada Zagreba Martina Bienenfeld, koja je rekla da su se s veseljem uključili kao partner jer su, prema podacima Svjetske turističke organizacije, kultura i kulturni sadržaji u najvećem postotku neki od razloga zašto se turisti odlučuju posjetiti određenu destinaciju: "Jedan od značajnijih ciljeva stoga je postavljanje Zagreba kao glavne kulturne i turističke destinacije, a uključivanjem u ovaj projekt ta se pozicija dodatno osnažuje".


Memorijalne sobe


Novi projekt Radionice arhitekture, kako smo pisali, predviđa "muzej 21. stoljeća s podzemnim dijelom koji gleda na Dubravkin put, modelima dinosaura, kosturima kita i mamuta, najmodernijim laboratorijima za svaki odjel, multimedijskom dvoranom te kafićem za bolju turističku ponudu Gornjega grada". Previđeni su, među ostalim, i "prostor za izlaganje velikih eksponata, a osim modela dinosaura i velikih sisavaca prikazat će se Sunčev sustav i model Zemlje, replicirati mini sekvoju...".
U novom će postavu memorijalne sobe imati Kramberger te Spiridon Brusina, zoolog koji je mijenjao ovu granu znanosti u drugoj polovici 19. stoljeća.

image
Hrvatski prirodoslovni muzej, renderi kako ce izgledati

Dodatni prostor za proširenje stalnog postava i nove aktivnosti omogućit će se natkrivanjem središnjeg dvorišta i izmještanjem cjelokupnog fundusa u čuvaonice. Novi pristup muzeju i Gornjem gradu planira se preko Vrazova šetališta, spojnice između zelenog Tuškanca i Demetrove, a prostor od Vrazova šetališta iskoristit će se i za uvođenje prirodoslovnog sadržaja.
Planirani postav predstavila je Iva Mihoci, muzejska savjetnica u Muzeju, rekavši, među ostalim, kako je novost i podzemni aneks koji će poslužiti za izložbe. "Prvi kat bit će putovanje kroz vrijeme, gdje posjetitelji putuju kroz prostor u vremenskom slijedu sve do prikaza novijih razdoblja i evolucije čovjeka, a stalni postav završava na drugom katu s prikazom raznolikog biljnog i životinjskog svijeta, sa 3D reprodukcijama staništa i projekcijama od 360 stupnjeva".

image
Hrvatski prirodoslovni muzej, renderi kako ce izgledati
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. studeni 2023 17:42