Projekt interijera tvrtke Amtest, smješten unutar jednog modernističkog donjogradskog bloka u Zagrebu, arhitektica Ivana i Vedrane Ergić nominiran je nedavno za prestižnu nagradu Udruženja hrvatskih arhitekata u kategoriji 'Bernardo Bernardi', koja će se ovaj mjesec dodijeliti.
Interijeri ureda koje zadnjih desetljeća kreira Vedrana Ergić, redovno su vrhunski, te zapaženi u struci i javnosti, dok je Ivana Ergić izvanredna profesorica na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, također nagrađivana arhitektica.
Arhitekturu zagrebačkih modernističkih donjogradskih blokova karakterizira tzv. građanski stan specifične prostorne organizacije s enfiladom prostorija, odnosno slijedom soba i nekadašnjih salona međusobno odvojenih dvostrukim vratima koja se mogu otvoriti i sve ih povezati u zajedničku cjelinu.
- Odustale smo od pompoznosti kao i u svim dosadašnjim projektima, također i od primjene povijesnih dekora. Zatečenu prostorunu organizaciju soba koje se nižu uz glavno pročelje zadržale smo kao osnovnu premisu. Promovirale smo je kao glavnu prostornu vrlinu građanskog stana i neutralnu bazu za našu intervenciju kojom smo osigurale transformabilnost i fluidnost prostora namijenjenog uredskom poslovanju - rekla je Vedrana Ergić.
Okvir intervencije arhitektica objedinio je dva zrcalno identična stana, a arhitektonska artikulacija posegnula je istovremeno za veličanjem nizanja soba s ulične strane i radikalnom destrukcijom prostorija s dvorišne strane. Tako su se u istom prostoru sljubile dvije arhitektonske paradigme – spomenute enfilade i plan libre, otvoreni prostor bez zidova.
- Uvriježeni elementi građanskog stana su bjelina zidova i stolarije, taktilnost drvenih podova. Takav vizualni okvir je ostao osnovni gradbeni element prostora prilikom preuređenja. Pregrade soba reinterpretirale smo kao nestajuće klizne stijene nekad ličene u nevidljivu crnu, a nekad odjevene u zrcalo kako bi stvorile iluziju prostornog beskraja enfilade. Fluidnost i otvorenost plana libre postigla se, pak, metodom interpolacije crnih kubičnih elemenata različitih dimenzija i proporcija, ovješenih na strop ili položenih na pod. Oni su čuvari tehnikalija, utilitarija i beskrajnih arhiva. Umjesto da funkcionalistički presijecaju prostor, ti elementi prostor čine ga slojevitim, otvorenim i fluidnim - opisuje Ivana Ergić.
Intervencija u prostoru neopterećena je pojavnošću, a podređena je višestrukim scenarijima poslovanja. Od fluktuacije zaposlenika, gradacije ambijenata za individualni i zajednički rad, za neformalne trenutke i socijalizaciju do nenametljive prisutnosti hijerarhija odnosa.
"Ovaj tipični zagrebački donjogradski interijer predstavlja prijelazni oblik – od dvorišta do ulice, od svojevrsne izložbe do neformalnog aranžmana, od građanskog stana do suvremenoga radnog prostora, od enfilade do slobodnog plana i natrag. U interijeru s lijepim pogledom na najvišem katu zgrade vidimo presjek grada. Vidimo i sklad gotovo domaćinskih upotrebnih predmeta s duhovitim odmakom, naizgled običnih materijala i boja svojstvenih nekom stanu, promišljenih detalja koji se točno poklapaju i preklapaju u planovima", stoji u obrazloženju nominacije Udruženja.
Svi očekivani elementi jednog ureda su tu: nenametljivi stolovi i stolice, pisaći pribor i računala, skrivena spremišta i utilitarije, mjesto za druženje, umjetnička djela i uredska biljka. Cjelina je ipak puno više od njihova zbroja, smatra žiri UHA-e. Tanke pregrade nečujno klize u debljinu zidova, a precizna igra zrcalima s uračunatim pomakom iz osi čini ovaj sasvim neobičan, matematički prostor autorskog rukopisa uprizorenjem savršenoga, posebnog reda.
Za nagradu Bernardo Bernardi za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutarnjeg uređenja za 2021. godinu osim ureda Amtest Ivane i Vedrane Ergić, nominirani su i Centar za posjetitelje i vidikovci Lonjskog polja, arhitekti Mia Roth Čerina, Tonči Čerina u Osekovom, Gornje selo, nove gradske stube Ploče studia SKROZ u Pločama, te projekt J28 arhitektice Ane Lisonek u Zagrebu.