‘Oni su najuspješniji i najdugovječniji umjetnički projekt ponikao na području SFRJ‘

Izložba "Laibach: Dvorana zrcala 1980–1995.", koja se otvara u petak u HDD galeriji, podsjeća na ključnih prvih 15 godina djelovanja tog proslavljenog multimedijskog benda, no njihov se ogroman opus ne predstavlja retrospektivno, nego s aspekta dizajna po kojemu su prepoznatljivi.

S pomoću plakata, omotnica ploča, različitih predmeta, uzoraka i znakova, kroz arhivske materijale, vizuale, glazbu i multimediju, izložba kombinirajući orginalne artefakte, dokumentarne materijale i reprodukcije, istražuje složene odnose umjetnosti i politike, ideologije i medijske industrije od početka njihova djelovanja do međunarodnog proboja.

"Bez ikakve dvojbe, Laibach je najuspješniji i najdugovječniji umjetnički projekt ponikao na području SFRJ. Među prvima su inzistirali na anonimnosti kolektivnog rada odnosno funkcionalnim organizacijskim identitetima koji nadilaze građanske identitete članova", ustvrdili su kustosi izložbe Marko Golub i Dejan Kršić.

"Simbolički NSK Državom u vremenu, nadživjevši raspad inicijalnog konteksta države nastanka, federativne Jugoslavije, transcendirali su granice država. Uspješno su izbjegli i svođenje na kliše disidentskih, antikomunističkih umjetnika kao i pokušaje nove nacionalne aproprijacije", napomenuli su u tekstu o izložbi.

Lucija Ocko/Cropix

Izložba obuhvaća razdoblje između dvije smrti - fizičke Josipa Broza Tita i simboličke smrti Jugoslavije, odnosno od osnivanja Laibach Kunsta u Trbovlju 1980., preko uspona, medijskih skandala i moralne panike koja je pratila njihov rad, do 1995. kada su u opkoljenom Sarajevu imali dva koncerta, od kojih je drugi bio na dan potpisivanja mirovnog sporazuma u Daytonu.

Po riječima kustosa, urbane legende, medijski mitovi i novinske, ali i njihove vlastite mistifikacije u priči o Laibachu konstantno se isprepliću s nesumnjivim istinama, faktografijom i crnim rupama u znanju, upravo stoga što je to od samih početaka jedan od temeljnih modusa njihova djelovanja.

Činjenicu da se izložba glazbenika održava u galeriji dizajnerskog društva objašnjavaju time da Laibach zapravo nikad nisu bili samo bend i njihov je cjelokupni rad "djelovanje na način dizajna".

Naime, nitko od izvornih članova nije glazbenik u tradicionalnom smislu riječi, pisci su mnogih manifestnih tekstova, a nisu ni književnici ni esejisti, proizvodili su slike i grafike, a nisu ni slikari, a ne smatra ih se ni "kraljevima performansa", mada su, smatraju kustosi, često radikalnije od "kraljice performansa" Marine Abramović poništavali granicu između života i umjetnosti.

Dijelom drugačija iteracija ove izložbe "Moć, provokacija, dekonstrukcija — LAIBACH 1980.–1995." bila je postavljena prošle godine u Muzeju crvene povijesti u Dubrovniku u suradnji s kojim je Hrvatsko dizajnersko društvo sada organizira u Zagrebu.

Izložba se u HDD galeriji može razgledati do 20. ožujka, uz besplatan ulaz.