KLOVIĆEVI DVORI

Otvorena izložba ‘Sedamdesetprva‘: ‘Autori su vjerno rekonstruirali emotivni naboj tih burnih dana‘

Izložba 'Sedamdesetprva' otvorena u Klovićevim dvorima

 Ronald Gorsic/Cropix
Izložba će mladim naraštajima pružiti svojim vizualnim, akustičnim pa i taktilnim komponentama vjerodostojno svjedočanstvo o jednom vremenu, kaže ministrica Obuljen Koržinek

Izložba Hrvatskog povijesnog muzeja "Sedamdesetprva", kao jedna od prijelomnih godina u kojoj je simbolički sažeto dinamično razdoblje hrvatske suvremene povijesti, otvorena je u utorak u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako su tijekom protekle godine održana raznovrsna događanja koja su osvježila sjećanje i produbila uvid u proces političke i nacionalne emancipacije hrvatskoga naroda, progovarajući o događajima, stavovima i neuralgičnim točkama ne tako davne prošlosti.

Istaknula je kako je ova izložba prva muzeološka prezentacija tog kompleksnog višegodišnjega sazrijevanja političke i nacionalne misli koje je uvelike anticipiralo demokratske procese i razvoj pluralističkoga političkog sustava u kojem živimo danas.

image
Ronald Gorsic/Cropix
image
Ronald Gorsic/Cropix
image

Nina Obuljen Koržinek

Ronald Gorsic/Cropix

Napomenula je i kako je 50 ustanova i 40 privatnih posuditelja "udružilo snage" u realizaciji ove izložbe.

Autori izložbe su povezivanjem materijalnih činjenica i fizičkih artefakata ponudili novu interpretaciju i vjerno rekonstruirali ozračje i emotivni naboj tih burnih dana, rekla je Obuljen Koržinek dodavši kako se naboj kretao od optimističkih očekivanja, nade i euforije do razočaranja, straha, očaja i osjećaja izdaje.

Izrazila je uvjerenost kako će izložba "Sedamdesetprva" mladim naraštajima pružiti svojim vizualnim, akustičnim pa i taktilnim komponentama vjerodostojno i pouzdano svjedočanstvo o jednom vremenu, uz poruku kako smo za slobodu i demokratske vrednote - dosege koji se danas čine gotovo samorazumljivima - uvijek plaćali veliku cijenu.

image
Ronald Gorsic/Cropix
image
Ronald Gorsic/Cropix
image
Ronald Gorsic/Cropix

Ravnateljica Hrvatskoga povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar napomenula je kako se godina 1971. prepoznaje pod danas opće poznatim nazivom Hrvatsko proljeće.

Izložba se simbolično otvara 11. siječnja, na dan kada su u zoru 1972. počela masovna uhićenja prvaka Hrvatskog proljeća, rekla je Brstilo Rešetar.

Izložba, naglasila je, sadrži šest kronološko-tematskih cjelina, a postavljena je po idejnoj koncepciji Ane Filep, uz koju su autori izložbe Mislav Barić, Petra Braun i Andreja Smetko.

image

Ivan Zvonimir Čičak

Ronald Gorsic/Cropix
image

Ljerka Mintas Hodak, Vanja Mladina

Ronald Gorsic/Cropix
image

Ivan Zvonimir Čičak, Ljerka Mintas Hodak

Ronald Gorsic/Cropix

Izložba Hrvatskoga povijesnog muzeja "Sedamdesetprva" u povodu 50. obljetnice Hrvatskoga proljeća otvorena je u Galeriji Klovićevi dvori od 11. siječnja do 13. ožujka.

Izložba je dio službenoga programa obilježavanja 50. godišnjice Hrvatskoga proljeća 2021./22. koji se održava pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH.

Godina 1971. jedna je od prijelomnih godina u kojoj je simbolički sažeto iznimno dinamično razdoblje hrvatske suvremene povijesti, danas opće poznato pod nazivom Hrvatsko proljeće. Riječ je o reformnom pokretu u kojem se prvi put otvoreno, slobodno i masovnije izražavalo nezadovoljstvo hrvatskih građana položajem Hrvatske u tadašnjoj Jugoslaviji. Tražila se veća samostalnost Hrvatske, nacionalna ravnopravnost u jeziku, gospodarstvu i kulturi.

image

Dražen Budiša

Ronald Gorsic/Cropix
image
Ronald Gorsic/Cropix
image

Vanja Mladina, Ivan Zvonimir Čičak

Ronald Gorsic/Cropix

Tri glavna nositelja hrvatskog reformnog pokreta bili su: reformno krilo Saveza komunista Hrvatske, Matica hrvatska i studentski pokret. Oni nisu imali zajednički program i unutar njih samih očitovale su se razlike i razmimoilaženja u pristupu i metodama, dok ih je opći hrvatski nacionalni interes sve ujedinjavao.

Vidljivo obilježje pokreta bilo je isticanje hrvatskog identiteta i kulture u gotovo svim segmentima društva, uz veliku potporu javnosti.

Vrhunac, a ujedno i dramatičan kraj, pokret je doživio upravo 1971., kada počinje dugogodišnje razdoblje "hrvatske šutnje".

Represivni aparat diktature s Josipom Brozom Titom na čelu surovo se obračunao s njegovim nositeljima. Dvadeset godina poslije, proljećari, tj. nosioci hrvatskoga reformnog pokreta sudjelovali su u ostvarivanju hrvatske samostalnosti, a njihova nastojanja s početka 70-ih godina prošloga stoljeća također su utkana u taj proces.

image

Boris Ljubičić, Ivan Zvonimir Čičak

Ronald Gorsic/Cropix
image
Ronald Gorsic/Cropix
image

Antun Vrdoljak, Dražen Budiša

Ronald Gorsic/Cropix

Izložba sadrži šest kronološko-tematskih cjelina. Uz uvodni pregled događaja do 1971. pod nazivom "Neka bude živost...", u četiri glavne izložbene cjeline donosi se kronološki slijed zbivanja tijekom 1971., i to kroz djelovanje triju skupina oko kojih se pokret stvarao - reformista, Matičara i studenata.

Cjeline nose simbolične nazive po godišnjim dobima koja - više simbolički nego strogo kalendarski - odgovaraju razvojnim fazama reformnog pokreta. Širi kontekst vremena donosi se pregledom općedruštvenih zbivanja u zemlji i svijetu.

Posljednja cjelina pod nazivom "Čuvanje nade" upućuje na posljedice sloma pokreta te sadrži sjećanja svjedoka vremena i njihovih obitelji na "sedamdesetprvu", i to 50 godina kasnije.

image

Dražen Budiša

Ronald Gorsic/Cropix
image

Ivan Marić

Ronald Gorsic/Cropix
image
Ronald Gorsic/Cropix
image
Ronald Gorsic/Cropix
image
Ronald Gorsic/Cropix
image
Ronald Gorsic/Cropix
image
Ronald Gorsic/Cropix
image
Ronald Gorsic/Cropix
image
Ronald Gorsic/Cropix
image

Dražen Budiša, Nina Obuljen Koržinek

Ronald Gorsic/Cropix
image

Slavka Pavić

Ronald Gorsic/Cropix
image
Ronald Gorsic/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. siječanj 2022 22:29