Ni niske temperature u četvrtak navečer u Zagrebu nisu spriječile brojne ljubitelje umjetnosti da prisustvuju otvorenju izložbe Zlatana Vehabovića "Atlas manjeg svijeta" u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti. Vehabović je, ako je suditi prema prvim reakcijama posjetitelja, ponovno oduševio, ovaj put novim ciklusom radova nadahnutim predmetima iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt gdje je bila u početku i planirana izložba, no zbog pandemije i potresa, a sada obnove MUO-a, to nije bilo moguće.
Riječ je o izložbi za čiju je pripremu Muzej za umjetnost i obrt ovom umjetniku još 2019. godine omogućio uvid u više od 110.000 digitaliziranih predmeta iz svih zbirki u razdoblju od gotike do danas. Pregledavajući bogati muzejski fundus Vehabović je napravio vrlo osobnu selekciju umjetnina i fotografija koje je potom iskoristio kao motive za svoje nove slike.
U "Atlasu manjeg svijeta" Vehabović, s jedne strane, nastavlja istraživati svoj slikarski izraz, a s druge pruža jedan posve osoban pogled na muzejsku i umjetničku baštinu. Kako je sam rekao, ovaj se ciklus nadovezuje na njegov prethodni koji se mogao vidjeti na izložbi u Umjetničkom paviljonu, a u kojem je počeo s primjenom tzv. kolažnog principa, koji je sada u potpunosti razradio. Slikarski kolaži, njih tridesetak većih dimenzija, koje sada premijerno predstavlja bili su mu, kako je pojasnio, i prilika da istraži limite svog figurativnog pristupa, koji je bio njegov zaštitni znak od samih početaka. Što se pak tiče izbora predmeta iz zbirke MUO koji se pojavljuju na njegovim novim slikama, on nije, napominje umjetnik, bio znanstveni, već posve intiman i subjektivan. Također, u procesu rada otkrio je u fundusu MUO i fotografije s potpisom Marije Braut, Branka Balića i drugih znamenitih fotografa koje su ga nadahnule za stvaranje još jednog ciklusa unutar ciklusa, odnosno "mini atlas umjetnika" kojim je Vehabović dao svojevrsni hommage svojim umjetničkim uzorima i prethodnicima - Kulmeru, Kristlu, Augustinčiću, Kožariću, Murtiću…
U svakom slučaju, vrlo posebna serija radova koja u svojoj slojevitosti na svim razinama i tehničkoj besprijekornosti potvrđuje Vehabovića kao jednog od ponajboljih umjetnika na suvremenoj sceni, umjetnika koji svakim svojim novim ciklusom pomiče granice slikarstva, i to ne samo vlastite.
Izložba je, inače, popraćena i posebnom dvojezičnom hrvatsko-engleskom publikacijom "Atlas manjeg svijeta/An Atlas of the Lesser World" u izdanju MUO s tekstovima Miroslava Gašparovića i Sandre Križić Roban te intervjuom sa slikarom koji je vodio Marcel Bačić. Osim tekstualnog dijela, publikacija čiji dizajn potpisuje Rafaela Dražić donosi i vrlo upečatljive fotografije Damira Žižića s Vehabovićevim djelima postavljenim u potresu oštećenom MUO. Također, knjiga daje uvid i u sam proces nastanka "Atlasa manjeg svijeta" putem fotografskih radova i reprodukcija predmeta koji su Vehaboviću bili polazište i inspiracija.
