.jpg)
Sasvim nepoznata slika Ivana Tišova koja pokazuje Rudolfa Vrhovca, teškoatletičara, hrvača, svojevrsnog prethodnika body buildinga i pobjednika natjecanja u ljepoti tijela iz 1923. godine, plakati koje su Andy Warhol i Michelangelo Pistoletto radili za Olimpijske igre u Sarajevu 1984., olimpijski lanac koji je Ante Guberina izradio za igre u Sydneyu pobijedivši na međunarodnom natječaju, vizualni identitet za Mediteranske igre u Splitu 1979. kojim je Boris Ljubičić stekao međunarodnu prepoznatljivost, plakat za Hrvatski sokol iz 1913. godine, Zagi Nedjeljka Dragića, medalja Ive Kerdića, samo su neki od radova koji će se moći pogledati na izložbi “Igra sporta i umjetnosti” od večeras u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika, u suradnji s Akademijom likovne umjetnosti.
Na narudžbu ALU, neki su od umjetnika, među kojima Stipan Tadić, Zoltan Novak, Martina Granić, izložili radove na temu sporta.
Dio izložbe, pak, koji je vezan uz sport, pokrivaju Danira Bilić, ravnateljica Hrvatskog muzeja sporta, i Marijan Sutlović, kustos tog muzeja. Izložba je ujedno i najava za stalni postav muzeja, koji će se napokon otvoriti u drugoj polovici godine.
Postav izložbe
Arhiv Franje Bučara
Kako govori Danira Bilić: “Jedna je od namjera izložbe pokazati da je sport puno više od medalja, da se u sportu reflektiraju odnosi unutar društva. Izlažu se i djela primijenjene umjetnosti u izradi medalja i pehara. Iako relativno novi, naši kustosi su u posljednjih godinu, godinu i pol dana, od kada smo ih zaposlili, intenzivno radili na obradi građe, a imamo oko 270 tisuća jedinica, i oduševljeni smo. Kako još nemamo stalne izlagačke prostore, velik će dio građe biti prvi put predstavljen široj javnosti.”
Teško je, naravno, nabrojati sve izloške, no u muzeju su među ostalim sprave za tjelovježbu, plovila, vozila, letjelice, potom sportska oprema i rekviziti, obuća, odjeća, klizaljke, skije, lopte, reketi, palice, štitnici, zviždaljke, pa natjecateljski brojevi, kostimi i sl. trofejni predmeti tiskana građa, diplome, zastavice...
Najvrednijim osobnim arhivskim fondovima smatraju se oni iz zbirki Franje Bučara. Bučar, po struci povjesničar književnosti, na kraju 19. i na početku 20. stoljeća uveo je mnoge sportske discipline u Hrvatsku - gimnastiku, skijanje te hokej na ledu. Druga arhiva je ona Milivoja Radovića koji je bio reprezentativac u sablji, međunarodni mačevalački sudac, trener u Lokomotivi. Skupljao je mačevalačko oružje i opremu, a pisao je i pjesme o sportu.
Kustos izložbe koja se večeras otvara u HDLU Marijan Sutlović kaže: “Najraniji su predmeti na izložbi s početka 20. stoljeća, prije Prvog svjetskog rata pa do danas. Ističu se oni primijenjene umjetnosti, sitne plastike, primjerice Robert Frangeš Mihanović napravio je prvu sportsku medalju, a inače je bio jedan od pionira medaljarstva. Uz njega je radio i Ivo Kerdić, koji je bio majstor postizanja monumentalnosti u malom formatu. Na izložbi pokazujemo i jednu jako malu, no predivnu Meštrovićevu značku, lako je prepoznatljiv njegov rukopis i u tako sitnim dimenzijama.
Na području plakata, krećemo od sokolskog pokreta koji je bio orijentiran na promociju i na propagandu i snažnim je porukama želio javnosti predstaviti nacionalnu osviještenost. Između dva je rata na tom području bila važna i radionica Griesbach. S njima su surađivali naši renomirani umjetnici, Kerdić i mnogi drugi. Oni su pokrivali sve potrebe sporta u metalu, pehare, nagrade, skulpture, plakate i medalje. Svjesni smo da ova izložba nije cjeloviti prikaz, no želja nam je bila ovim izborom predstaviti vrijednost naše građe”. Sutlović ističe, posebno, sliku Ivana Tišova: “To je predivna slika koja je za ovu prigodu restaurirana.
Nikad nije bila izlagana u javnosti, ova je slika prava ekskluziva i poslastica je kako za publiku tako i za struku. Iz međuratnog su razdoblja predivni plakati i naslovnice časopisa Svijet Otta Antoninija, izvrsnog kroničara koji je pratio sportski život Zagreba, a i sam je bio igrač golfa. Puno je naslovnica Svijeta koje je radio bilo posvećeno upravo sportu. Na našoj je izložbi predstavljen i vizualni identitet za Mediteranske igre u Splitu koji je radio Boris Ljubičić, i koji je kasnije postao i službenim identitetom Mediteranskih igara. Podsjećam da je trenutačno u Lyonu, u muzeju koji je posvećen grafičkom dizajnu, izložba upravo na temu Mediteranskih igara, mi surađujemo na tom projektu.”
'Olimpijski lanac' Ante Guberine
Arhitekt Rako
O muzeju i o planovima za budućnost govori Danira Bilić: “Za sada je muzeološki obrađen manji dio, intenzivno radimo na tome. Početak muzeja vezan je za dio ostavštine Franje Bučara, koji se smatra ocem modernog sporta u Hrvatskoj. No, tek 2003. je osnovan kao nacionalni muzej, i spada pod Ministarstvo kulture. Za novi smo postav dobili prostor od petstotinjak kvadrata u dvorišnoj zgradi u Ilici, vjerujem da će biti atraktivan široj populaciji.
Odgovara nam, u centru grada teško je pronaći adekvatan prostor. Riječ je o kulturnom dobru. U procesu smo izrade dokumentacije, nakon čega krećemo u građevinske radove, i vjerujem da će sve biti dovršeno sredinom sljedeće godine.S obzirom na ograničenost prostora, bit će to muzej modularnog tipa. Teško će biti odlučiti što ne treba izložiti.”
Koji će arhitekti raditi na ovom projektu, pitamo našu sugovornicu? “Goran Rako i Radionica arhitekture, dok na oblikovanju postava radi Nikolina Jelavić Mitrović.
Postav će obuhvaćati sljedeće teme: tjelovježbeni pokret Hrvatski sokol, tjelesni odgoj u školama, Franjo Bučar - otac hrvatskog sporta, olimpizam, mačevanje, streljaštvo i balonstvo, biciklizam, nogomet, hrvanje, atletika, automobilizam, tenis, hokej na travi, planinarstvo i alpinizam, skijanje i sanjkanje, veslanje i plivanje.
Izložba je otvorena do 22. ožujka, nakon čega čekamo otvaranje novog muzeja.