Izvanserijski talijanski polihistor, umjetnik te inovator Leonardo da Vinci 1490. je godine nacrtao "Vitruvijevog čovjeka" (L‘uomo vitruviano), predstavivši tako vlastiti koncept o savršeno proporcionalnom muškom tijelu. Danas, petstotinjak godina kasnije, jedan zubar s londonskom adresom uvjeren je da je slavni crtež dekodirao, piše The Daily Mail.
Kako je da Vinci svog čovjeka postavio unutar kruga i kvadrata?
Ključ za dešifriranje geometrijskog koda crteža u upotrebi je ‘istostranačnog trokuta‘ između čovjekovih nogu, tvrdi dr. Rory Mac Sweeney- zubar s diplomom iz genetike.
Prema njegovoj teoriji, isti dizajn prisutan je i u prirodi.
Analiza otkriva da taj oblik odgovara Bonwillovom trokutu, imaginarnom istostranačnom trokutu iz dentalne anatomije odgovornom za optimalnu performansu ljudske čeljusti, a to sugerira da je da Vinci idealni dizajn ljudskog tijela razumio stoljećima prije moderne medicine, veli Dr. Sweeney.
Konstrukcija crteža pomoću tog trokuta rezultira specifičnim omjerom između veličine kvadrata i kruga. Riječ je, kaže zubar, o broju 1.64, koji je gotovo istovjetan broju 1.6333, koji se u prirodi veže uz gradnju najsnažnijih i najefikasnijih struktura.
Isti broj može se zamijetiti u geometriji savršeno funkcionalne ljudske čeljusti, jedinstvenim proporcijama ljudske lubanje, anatomskoj strukturi ‘superstrong‘ kristala...
"Svi smo tražili komplicirani odgovor, no ključ je bio u Leonardovim riječima. Cijelo je vrijeme ukazivao na trokut. Uistinu je nevjerojatno da jedan crtež odražava esenciju univerzalnog pravila dizajna. Leonardo je znao ili predosjećao da su naša tijela izgrađena istom matematičkom elegancijom kao i svemir oko nas", smatra Sweeney, koji naglašava da je "Vitruvijev čovjek" "djelo znanstvenog genijalca stoljećima ispred svog vremena", a ne samo "lijepo umjetničko djelo".
"Vitruvijev čovjek" jednim je dijelom inspiriran tekstovima rimskog arhitekta Marca Vitruviusa Pollija, koji je vjerovao da su proporcije ljudskog tijela harmonične te rekao da ljudska figura može savršeno stati unutar kruga i kvadrata. Ipak, taj koncept nije podupro nikakvim matematičkim okvirom, a eksplicitno objašnjenje nije dao niti da Vinci. Svoje ideje i teorije iznijeli su mnogi znanstvenici, no nijedna nije odgovarala stvarnim mjerama.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Journal of Mathematics and the Arts, "zaključci ‘Vitruvijevog čovjeka‘ pozicioniraju i pod umjetnička djela i pod predviđajuću znanstvenu hipotezu o matematičkom odnosu na kojoj se temelji idealni ljudski dizajn proporcija".
Znanstvenici su "Vitruvijevog čovjeka" usporedili s gotovo 64 000 fizički fit muškaraca i žena i da Vincijevo djelo usporedili s anatomskim mjerama suvremenog čovjeka.
Tim je otkrio da visina do prepona, širina ramena i duljina bedra današnjeg čovjeka od mjera "Vitruvijevog čovjeka" odstupaju do deset posto te da su dužina glave, raspon ruku, prsa te visina do koljena malo iznad da Vincijevih procjena.
Komentari
0