SENZACIONALNO

Ovaj mali grad dobio je najljepše kino na obali: Ovako nešto niste još vidjeli u Hrvatskoj

 Jure Živković
Planirano je da niše u poleđini kino platna posluže u budućnosti za smještaj hotela za šišmiše kako bi se kolonija zaštitla i zadržala

Diljem Jadranske obale sredinom prošlog stoljeća građena su ljetna kina i ljetne pozornice, od kojih danas većina više ne postoji. Veliki je gušt posjetiti otvoreno kino ljeti, ipak mnogi su ih se gradovi na obali zadnjih desetljeća odrekli.

Neka od takvih kina još postoje, dio ih je obnovljen, a poneka su modernizirana. Ona najbolja od njih pozicionirana su često u neposrednoj blizini mora, gotovo u šumskom okruženju, no dovoljno blizu samih centara mjesta. To su ambijenti bogatog društvenog i kulturnog života za razne kulturne manifestacije na otvorenom – prikazuju se filmovi, održavaju koncerti i predstave, festivali, književne večeri. Jedna od takvih pozornica je i ova u Biogradu na Moru, koja je uz slične u Opatiji, Dubrovniku i Zagrebu, jedna je od najstarijih u Hrvatskoj. Kako bi se očuvala dugogodišnja tradicija, posjetiteljima omogućio ugodniji boravak i osigurali svi tehnički uvjeti za održavanje najrazličitijih manifestacija, bilo je potrebno obnoviti i osuvremeniti cijeli obuhvat pozornice, za što je odabran projekt studia SODAA.

image
Jure Živković
image
Jure Živković

Opna koja opasava ambijent kina je ogradni zidom od grube žbuke i čini pročelja kina.

- Izvana je zagasito crvena kako bi bojom kodirala namjenu sadržaja kojeg udomljuje. Svojom se visinom prilagođava pojedinim funkcijama koje treba zadovoljiti, a otvara se prema pristupnom trgu na mjestima ulaza, prodaje karata, te grickalica i pića. Osim toga formiran je i stražnji servisni kolni pristup za vozila tehnike, te otvori za evakuaciju - kaže Vedran Jukić, jedan od osnivača studia SODAA, te dodaje da će se pristupni trg koji je oblikovna i funkcionalna ekstenzija kina, uz novu regulaciju prometa izvesti u drugoj fazi realizacije projekta.

Interijer kina oblikovan je tako da se, kako kaže, zatečene vrijednosti maksimalno čuvaju, uz minimalne intervencije - otvoreno gledalište i pozornica umjesto stropa imaju zvjezdano nebo, strojarske instalacije zamijenio je povjetarac, a umjesto akustičnih panela, zidnih obloga i scenografije tu je postojeća i nova bujna vegetacija. Za posebne efekte zaslužne su krijesnice i šišmiši nastanjeni u obližnjem napuštenom odmaralištu koji se brinu da u kinu nema komaraca. Planirano je da niše u poleđini kino platna posluže u budućnosti za smještaj hotela za šišmiše kako bi se kolonija zaštitla i zadržala na lokaciji.

image
Jure Živković
image
Jure Živković

Prostor unutar opne dijeli se na otvoreno gledalište i backstage dvorište. Na granici se nalaze volumeni muških i ženskih garderoba za izvođače te pozornica. Do pozornice su predviđeni prolazi za izvođače i scenske tehničare. U prostoru gledališta smješten je dio sanitarija i dio za režiju koji svojom konzolnom nadstrešnicom štiti dio gledališta od sunca i kiše u slučaju lošeg vremena, te služi za ugradnju rasvjetnih tijela za osvjetljavanje ambijenta prilikom ulaska i izlaska gledatelja, te montaže scenske opreme. U volumenu režije nalazi se i blagajna, te kafić koji imaju otvore prema pristupnom trgu. Zid prema pozornici oblikovan je u otvorenoj šupljoj opeci kako bi se poboljšala akustika prostora.

image
Jure Živković

- Projektom se maksimalno žele očuvati kvalitete zatečenog ambijenta – zadržava se i dopunjuje vegetacija, u prirodnu konfiguraciju terena uklopljeno je gledalište, noćni ambijent otvorenog tamoplavog neba preslikan je na sve elemente interijera unutar opne kako se arhitektura ne bi isticala, već se sav fokus usmjerava na pozornicu - ističe Vedran Jukić.

Postojeće armiranobetonsko projekcijsko platno predstavlja važan element identiteta i reminiscencija je na originalni projekt, te se u najvećoj mjeri zadržava kao jedini element starog kina, uz znatna konstrukcijska ojačanja temelja.

Gledalište za 600 posjetitelja je formirano gredama koje služe i kao stube i kao nosači stolica. Između greda nasut je šljunak kako bi se dodatno potencirao efekt vanjskog prirodnog ambijenta mediteranskog mjesta.

image
Jure Živković

Uz Vedrana Jukića arhitekti u timu su bili Jure Čudina, Diego Kozlović, Aleksandar Matijašević, Maša Medoš, Dino Mišković, Damjan Mokrović, Vesna Poljančić Terzić, Matija Sedak, Maja Tomaško i Ivan Zovko. Investitor je Grad Biograd na moru.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. svibanj 2024 13:25