ODGOĐENO OTVORENJE PICASSOVA MUZEJA

Picassov sin: 'Francusku boli briga za mog oca'

Muzej je zatvoren zbog radova prije četiri godine, a kašnjenje u obnovi razljutilo je slikarove nasljednike

Otvaranje amblematskog Muzeja Picasso koji je zbog radova i proširenja zatvoren još prije četiri godine, a koje je najavljeno za lipanj, odgođeno je. Glasnogovornica muzeja Andréa Longrais odbila je obrazložiti razloge kašnjenja, a iz francuskog Ministarstva kulture koje upravlja muzejom poručuju da bi “mogao biti otvoren krajem srpnja ili vjerojatnije sredinom rujna”.

Kontroverze

To je razljutilo nasljednike slavnog umjetnika koji za kašnjenje optužuju mjerodavno ministarstvo ističući da ne pokazuje ni najmanju volju da se muzej za javnost ipak otvori kako je planirano - u lipnju. Dnevni list Le Figaro donosi razgovor s Claudeom Picassom, sinom Pabla i Françoise Gilot, koji izražava duboku zabrinutost zbog kašnjenja otvaranja i uopće sudbine muzeja te poziva aktualnu ministricu kulture Aurélie Filippetti da učini sve što je u njezinoj moći da bi se ispoštovali rokovi oko otvaranja. “Šokiran sam i vrlo zabrinut zbog budućnosti muzeja. Bio sam kod ministrice Filippetti kako bih je uvjerio da je javni interes da se muzej otvori u lipnju. Odgovorila mi je da je to nemoguće jer zbog kašnjenja radova još nisu angažirani muzejski čuvari, a za njihovo regrutiranje potrebna je dugotrajna procedura. Ne vidim nikakvu želju Francuske da se muzej otvori u lipnju. Ustvari, Francusku boli briga i za moga oca i za mene”, zaključuje sin velikog španjolskog umjetnika i dodaje da su aktualnoj ministrici bitnije obaveze oko predstojećeg canneskog festivala oko kojeg je vrlo zauzeta, nego muzej njegova oca. “Ima pravo, to je zabavnije, ali pitam se je li uopće svjesna svoje uloge?!”, kaže Claude Picasso, sin jednog od najistaknutijih slikara 20. stoljeća.

Još od najave zatvaranja, Picassov muzej u Parizu prate brojne kontroverze i podijeljena mišljenja. Prije svega zbog projekta direktorice Anne Baldassari koja je primjenjujući univerzalni princip umjetnosti pribjegla anglosaksonskoj metodi i skupe radove na proširenju i obnovi muzeja odlučila financirati iznajmljivanjem Picassovih radova. Francuska stručna javnost tada se pitala treba li do te mjere komercijalizirati vrijedne umjetnine i francusku nacionalnu baštinu. Baldassari je svoju odluku objasnila činjenicom da je jedna od njezinih temeljnih zadaća vlastite resurse muzeja dopuniti značajnim doprinosom za financiranje radova. Tako će Baldassari, osim po velikoj ljubavi prema Picassovu stvaralaštvu, ostati upamćena i kao žena koja je tijekom velike ekonomske krize uspjela sakupiti novac za obnovu tog francuskog muzeja. No, Baldassari se našla na udaru i zbog selektivnog pristupa posudbe umjetnina jer ih je nekim muzejima odbila ustupiti. Baldassari je tvrdila da je jednostavno nemoguće odgovoriti na toliki broj zahtjeva te da su samo tijekom tri godine primili 2550 zahtjeva za posudbu Picassovih djela.

Svjetska turneja

Unatoč optužbama u domovini, dio muzejske kolekcije 2008. otišao je na svjetsku turneju u sklopu koje je i hrvatska publika nedavno imala priliku vidjeti neka od najvrjednijh djela tog španjolskog slikara koji je svoju kreativnu genijalnost iskazivao u gotovo svim likovnim područjima. Zahvaljujući gostovanju u 20 svjetskih gradova na pet kontinenata, muzej je od naknada za iznajmljivanje zaradio 31 milijun eura od ukupno 54 milijuna, koliko su ukupno “teški” predviđeni radovi na obnovni i proširenju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. lipanj 2022 02:19