Ivan Meštrović, zasigurno najtalentiraniji kipar svoje epohe iz ovih krajeva, portretirao je svoju majku, portretirao je i nekoliko žena koje su mu obilježile život, među kojima su i Olga i Ružena, portetirao je i Indijance u Chicagu, oko čega se nedavno povela polemika (jesu li previše stereotipno pokazani), povijesne ličnosti.
U Galeriji Klovićevi dvori traje izložba posvećena Ivanu Meštroviću, neposredan je povod 140. obljetnica od rođenja umjetnika, kustosice su Barbara Vujanović i Petra Vugrinec, a valja primjetiti da je mnoštvo publike, dnevno, na izložbi koja traje još četiri tjedna, i da je od strane dobrog dijela kritike, uvrštena među izložbe godine.
Ivan Meštrović portretirao je i mnoge svoje suvremenike, među kojima primjerice i kralja Aleksandra. U knjizi koju je o Meštroviću pisao Duško Kečkemet, može se pročitati kako je kralj Aleksandar je do ovog umjetnika držao više nego do ijednog drugog umjetnika. Meštrović je za kralja, a kasnije će se pokazati da je riječ o diktatoru, bilježio: "bliži dodir s kraljem učvrstio me u mom uvjerenju, bez obzira na njegove druge karakterne crte, da je kralj patriot, da bi se za zemlju borio i kao običan vojnik".
Portretirao je mnoge pisce, ne i sve, primjerice Miroslav Krleža, opet po tumačenju Kečkemeta, "prema Meštroviću je gajio ne samo odbojnost, već i mržnju. Priznao je njegov talent, no osuđivao je, kako je tumačio "nacionalističke i religiozne skulpture". No, zato je portretirao, primjerice Vladimira Nazora, koji ga je cijenio. Kao i najvećeg živućeg kipara Augustea Rodina. Ivan Meštrović, kada bi nekoga pristao portetirati, u pravilu bi mu laskao, to ne bi bilo karikaturalno.
Portetirao je, primjerice, i Izidora Kršnjavog, najmoćnijeg čovjeka ondašnje kulture, na poziciji koja je danas pandan ministru kulture. Priča je bila sljedeća: čitao je o njemu u bečkim novinama, došao je do njega, i naručio portret. Kako se Meštrović kasnije sjećao: "meni je bilo jedva 19 godina, a on je bio stariji gospodin. Pristojno se ponašao, nije mi bio u mogućnosti platiti portret odjednom, no godinu dana mi je slao 10 forinti mjesečno"
Po nekim zapisima, portetirao je i Josipa Broza Tita, no to nije sačuvano.
Iz Klovićevih dvora, pozivaju publiku da odluči tko su ti koje bi danas portretirao Ivan Meštrović, da je živ, na svojim stranicama
Tko je pandan Bukovcu, Rodinu, Nazoru, kraju Aleksandru, Kršnjavom, poznatim protagonistima s eurpskih dvorova....Kako najavljuju: Tijekom svojeg bogatog života Ivan Meštrović, čiju izložbu možete pogledati još četiri tjedna, portretirao je brojne okrunjene glave, umjetnike, znanstvenike, književnike, glumce, pripadnike europskoga visokog društva sačuvavši za vječnost u kamenu i bronci čitav jedan društveni panoptikum. Radi se o zaista istaknutim osobama koje su obilježile epohu i ostavile brojne tragove.
Meštrović je ovjekovječio članove kraljevskih dinastija Habsburg, Karađorđević, Hohenzollern-Sigmaringen, iračkog kralja Emira Faisala I, češkog predsjednika Tomáša Masaryka, biskupa Josipa Jurja Strossmayera, mons. Svetozara Rittiga, Nikolu Teslu, Isidora Kršnjavoga, Vladimira Nazora, članove obitelji bečkih mecena Wittgenstein, umjetnike Augustea Rodina, Vlahu Bukovca, Vladimira Becića, Tomislava Krizmana, plesačicu Tashamiru, slikaricu Růženu Zátkovu i mnoge druge. No, jeste li se ikada upitali koga bi Meštrović danas portretirao?
Odgovor na pitanje koga bi danas Meštrović zamolio za poziranje te kako bi ti portreti izgledali pod njegovim dlijetom saznat ćete posjetite li 13. veljače mrežne stranice Klovićevih dvora, koji će tada objaviti tko bi, prema njihovom izboru, bili i kako bi izgledali Meštrovićevi modeli 21. stoljeća. Otvoreni su, dakle, za prijedloge, a najzanimljivije će uvrstiti u svoj izbor.