IZložba dJETINSTVO U DAVNA VREMENA

Pogledajte kakvim su se figuricama igrala djeca na tlu u Hrvatske u prethistoriji, te kako su izgledale posude za dohranu

Figurice životinja (konj, pas?) iz Prozora, grob 3 i 5, 6.-4. st. pr. Kr. 

 Igor Krajcar/ Arheološki muzej u Zagrebu
‘Domaćica, ratnik...djeca u biološkoj dobi od 12 do 15 godina već su bila smatrana odraslim članovima zajednica

O iskustvu djetinstva u davnim vremenima ne zna se puno, a istraživanje načina života djece, njihovih međusobnih interakcija te njihovih interakcija sa svijetom odraslih je izazovno. Arheologija djetinstva izučava materijalne ostatke te arheološke kontekste pomoću kojih traga za odgovorima na pitanja o dječjoj svakodnevici, njihovoj prehrani, njihovom odnosu prema kraju u kojem su živjeli te životinjama s kojima su se susretali.

image

Posuda za dohranu djece, P-2570, Sotin, 7. st. pr. Kr.

Igor Krajcar/ Arheološki muzej u Zagrebu

S ciljem bacanja svjetla na prošlost djetinstva, u Gradskom muzeju Nova Gradiška na Međunarodni dan muzeja, u srijedu 18. svibnja u 14 sati otvara se izložba Instituta za arheologiju i Arheološkog muzeja u Zagrebu "Djetinjstvo u davna vremena". Izložba će trajati do 30. lipnja.

Izložba, koja je bila dio većeg projekta Etnografskog muzeja u Zagrebu "Igračke – Djetinjstvo zauvijek", se otvara na poziv arheologinje muzejske savjetnice dr. sc. Marije Mihaljević, a rezultat je suradnje Arheološkog muzeja u Zagrebu (dr. sc. Ivan Drnić) i Instituta za arheologiju (dr. sc. Daria Ložnjak Dizdar). Navedene institucije surađuju na istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost "Djetinjstvo u protopovijesti na jugu Karpatske kotline".

Korišteni su rezultati istraživanja o tragovima djece i dječjih aktivnosti te arheološki nalazi iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu i iz novijih istraživanja Instituta za arheologiju iz razdoblja brončanog i željeznog doba.

Koautorica izložbe, dr.sc. Daria Ložnjak Dizdar upoznaje nas s temama koje izložba predstavlja kroz arheološke nalaze i rezultate interdisciplinarnih istraživanja.

image

Figurice životinja (konj, pas?) iz Prozora, grob 3 i 5, 6.-4. st. pr. Kr.

Igor Krajcar/ Arheološki muzej u Zagrebu
image

Dijelovi nakita i nošnje s nalazišta Poljana Križevačka 2, iz dječjeg groba 38, 13. st. pr. Kr.

Hrvoje Jambrek/ Institut za Arheologiju

"Riječ je o temama poput rođenja (npr. figurica trudne žene iz željeznog doba), najranijeg djetinjstva (posude za hranjenje, zvečke), igara (sačuvane igračke – pikule, malo posuđe, namještaj), ljubimaca (figure životinja), nošnji i nakita (kopče za odjeću, narukvice, dijelovi ogrlica), pribora za jelo (male šalice, zdjelice) te tragova učenja kroz igru (noževi, modeli košarica, čamaca, peka)", navodi.

Neki od izloženih predmeta povezanih s djecom pronađeni su na nalazištu Dolina na Savi u novogradiškom kraju. U grobovima gdje su bila pokopana djeca pronađeni su ostaci životinja koje su mogle biti njihovi ljubimci, na što upućuje i nalaz iz novogradiškog kraja. Naime, u tumulu 6 u Dolini iz 8. st. pr. Kr., bili su pokopani dijete staro do 5 godina i odrasla muška osoba te pas, moguće njihov kućni ljubimac.

image

Posuda za dohranu djece, P-2570, Sotin, 7. st. pr. Kr.

Igor Krajcar/ Arheološki muzej u Zagrebu
image

Posuda za dohranu djece, P-4544, Sotin, 7. st. pr. Kr.

Igor Krajcar/ Arheološki muzej u Zagrebu

Posebno su zanimljive promjene u poimanju djeteta te raskorak u odnosu na život kakav su nekad davno vodili ljudi u dobi koju mi danas u svakome pogledu smatramo dječjom. Iskustva djece iz tog razdoblja ne nalikuju iskustvima suvremenog djeteta, ukazuju materijalni ostaci i tragovi.

"Biološka dob djece koju doznajemo iz antropoloških ostataka razlikovala se od socijalne dobi, koja je bila različita u prošlim zajednicama. Djeca su odmalena učila za svoje uloge u zajednici što se vidi prema nalazima oruđa u grobovima djece. Prema materijalnim tragovima može se uočiti kako su djeca u biološkoj dobi od 12 do 15 godina već smatrana odraslim članovima zajednica u prošlosti s ulogama koje su se od njih očekivale – ratnik, domaćica... Danas djetinjstvo traje do službene punoljetnosti s 18 godina, a prema istraživanjima Sveučilišta u Cambridgeu, čak do 30 godina starosti, dokle god osoba sazrijeva u emotivnom i psihološkom razvoju", objašnjava Ložnjak Dizdar.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2022 15:25