Ivan Meštrović, zasigurno najtalentiraniji kipar svoje epohe iz ovih krajeva, portretirao je svoju majku, portretirao je i nekoliko žena koje su mu obilježile život, među kojima su i Olga i Ružena, pa i Indijance u Chicagu, oko čega se nedavno povela polemika (jesu li previše stereotipno pokazani), te mnoge povijesne ličnosti.
U Galeriji Klovićevi dvori traje izložba posvećena Ivanu Meštroviću, neposredan je povod 140. obljetnica od rođenja umjetnika, kustosice su Barbara Vujanović i Petra Vugrinec, a valja primijetiti da je mnoštvo publike, dnevno, na izložbi koja traje još tri tjedna, i da je od strane dobrog dijela kritike uvrštena među izložbe godine. Nisam pročitala niti jedan negativan komentar na ovu izložbu, što je uistinu rijetko.
Dodatno su, iz Klovićevih dvora, željeli približiti publici stvaralaštvo Ivana Meštrovića te su zatražili od njih odgovor na pitanje koga bi danas zamolio za poziranje te kako bi ti portreti izgledali pod njegovim dlijetom. Naime, poznato je da je Meštrović tijekom života portretirao mnoge, u javnom životu prisutne ličnosti, primjerice kralja Aleksandra I, potom češkog predsjednika Masaryka, Vladimira Nazora... Odgovori su do danas stizali na njihove društvene stranice.
Danas su objavili kako bi izgledali Meštrovićevi modeli 21. stoljeća, za koje vjerujemo da će vas poprilično zabaviti. Na portretima su političari Andrej Plenković, Zoran Milanović, Nina Obuljen Koržinek,Tomislav Tomašević. Od suvremenika, Meštrović je češće portretirao književnike i kolege umjetnike, među kojima i Augustea Rodina, no publika je dala prednost svijetu nogometa, pa su se našli na njegovim portretima Luka Modrić, Zlatko Dalić, te naposljetku Oliver Dragojević i Mate Rimac.
Odabir je, dakle, bio na publici, a odabran je umjetnik Philatz, koji se često u svojem djelovanju koristi umjetnom inteligencijom. Sve možete vidjeti i na društvenim stranicama muzeja, a vjerujemo da će vas poprilično zabaviti, i potaknuti da posjetite ovu izložbu.
Philatz tumači da je projekt "sinteza poštovanja prema Meštrovićevom umjetničkom izrazu i istraživanju mogućnosti koje nudi suvremena tehnologija". Valja pretpostaviti da se Philatz, u opisima pojedinih radova, vodio istim načelom kojim bi se vodio i slavni kipar. Ako bi nekoga pristao portretirati, onda bi ga portretirao u - pozitivnom svjetlu, dao mu na važnosti. Nije se bavio karikaturalnim prikazima. A svoje je političke stavove iskazivao glasno u mnogim intervjuima i razgovorima sa suvremenicima.
Filip Filković Philatz dulje je vrijeme, očito, proučavao Meštrovićev opus, te je, sukladno portretiranom, birao i materijale koje će koristiti. Kipovi, ruku na srce, nisu ispali idealno, neki niti baš ne nalikuju sebi, primjerice, Dalića bih teško prepoznala, da moram napamet. Nešto lakše, Milanovića. Nije mi jasno, moram priznati, unatoč obrazloženju, zašto je AI odabrala prikazati Tomaševića rasplesanog. No, mora se priznati Klovićevim dvorima, da im je projekt poprilično zabavan.
Izdvojili smo dijelove Philatzovih opisa, kako je prikazan tko na ovim skulpturama. Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, vidi "u realističnom stilu s modernim utjecajem", te nastavlja: "Materijal koji izgleda kao bronca daje skulpturi osjećaj trajnosti i uglednosti".
Za Zorana Milanovića, pak, predsjednika RH, piše: "Naglašeni ekspresivni detalji lica reflektiraju snažnu individualnost i karakter, dok glatka obrada mramora dodaje skulpturi eleganciju i dostojanstvo".
Skulpturu koja prikazuje Ninu Obuljen Koržinek, hrvatsku ministricu kulture i medija, Philatz među ostalim opisuje: "u klasičnom stilu koji podsjeća na djela renesanse. Nježnost i mekoća lica odražavaju suptilnost i eleganciju, dok fluidnost kose i odjeće sugeriraju pokret i životnost".
Nogometaša Luku Modrića, pak, predstavio je "u herojskom i atletskom stilu koji podsjeća na antičke grčke i rimske skulpture. Poseban naglasak stavljen je na fizičku kondiciju i snagu, što odražava njegovu sportsku vitalnost i dinamiku". Poduzetnik Mate Rimac, prikazan je "u klasičnoj renesansnoj maniri, dok detaljna brada i kovrčava kosa ističu majstorsko kiparsko umijeće, a mišićava građa tijela odražava snagu i odlučnost". Philatz, odnosno, AI Rimca vidi na sljedeći način: "otvorene oči i polu-osmijeh sugeriraju introspekciju i zadovoljstvo, simbolizirajući kreativni duh i unutarnji mir koji prati uspjeh".
Oliver Dragojević prikazan je s blagim osmijehom i i naočalama, kako "reflektira toplinu i prisnost koja je obilježavala njegovu glazbenu karijeru. Delikatne teksture i linije lica naglašavaju duboku emocionalnu ekspresiju i umjetničku dušu". Nadalje, sljedeća skulptura pokazuje Tomislava Tomaševića zagrebačkog gradonačelnika, "u dinamičnoj pozi koja sugerira akciju i entuzijazam", dok "izražajna gestikulacija i vedro lice sa širokim osmijehom odražavaju optimizam i energičnost".
Skulpturu koja prikazuje Zlatka Dalića, hrvatskog nogometnog izbornika, na sljedeći način kako opisuje Philatz: "Odlučan i snažan izgled lica zajedno s pomno oblikovanom frizurom i jasnim crtama mišića sugerira njegovu čvrstu narav vođe. Ovaj prikaz ističe karakter i odlučnost, odlike važne za ulogu izbornika".
Ivan Meštrović, pisali smo, portretirao je i mnoge svoje suvremenike, među kojima primjerice i kralja Aleksandra. U knjizi koju je o Meštroviću pisao Duško Kečkemet, može se pročitati kako je kralj Aleksandar je do ovog umjetnika držao više nego do ijednog drugog.
Portretirao je mnoge pisce, ne i sve, primjerice Miroslav Krleža, opet po tumačenju Kečkemeta, "prema Meštroviću je gajio ne samo odbojnost, već i mržnju. Priznao je njegov talent, no osuđivao je, kako je tumačio "nacionalističke i religiozne skulpture". No, zato je portretirao, primjerice Vladimira Nazora, koji ga je cijenio. Kao i najvećeg živućeg kipara Augustea Rodina.
Portretirao je, primjerice, i Izidora Kršnjavog, najmoćnijeg čovjeka ondašnje kulture, na poziciji koja je danas pandan ministru kulture. Priča je bila sljedeća: čitao je o njemu u bečkim novinama, došao je do njega, i naručio portret. Kako se Meštrović kasnije sjećao: "meni je bilo jedva 19 godina, a on je bio stariji gospodin. Pristojno se ponašao, nije mi bio u mogućnosti platiti portret odjednom, no godinu dana mi je slao 10 forinti mjesečno"
Po nekim zapisima, portretirao je i Josipa Broza Tita, no to nije sačuvano.
Meštrović je, ukratko, ovjekovječio članove kraljevskih dinastija Habsburg, Karađorđević, Hohenzollern-Sigmaringen, iračkog kralja Emira Faisala I, češkog predsjednika Tomáša Masaryka, biskupa Josipa Jurja Strossmayera, mons. Svetozara Rittiga, Nikolu Teslu, Isidora Kršnjavoga, Vladimira Nazora, članove obitelji bečkih mecena Wittgenstein, umjetnike Augustea Rodina, Vlahu Bukovca, Vladimira Becića, Tomislava Krizmana, plesačicu Tashamiru, slikaricu Růženu Zátkovu i mnoge druge.
Iz Klovićevih dvora poručuju: "Poznato je da je portret vrhunac umijeća. Umjetnik portretom nastoji obuhvatiti svojevrsni psihofizički habitus te ga sljubiti s vlastitom imaginacijom. Tako je portret kao žanr svojevrsno čedo umjetnika i modela jer svjedoči unutrašnji svijet i vanjske manifestacije jednoga i drugoga. Kao žanr u umjetnosti portret se razvija od renesanse naovamo, od razdoblja kada čovjek postaje središtem umjetnikova interesa i mjera svega. Uspjeli portret, bez obzira na razdoblje osim vjerno naslikane vanjštine sadrži i teško objašnjivu sublimaciju unutrašnjeg svijeta čovjeka. Meštrović se već od djetinjstva okušavao u portretima protagonista povijesti i suvremenog doba. Nakon što je u samo sat vremena načinio čak dva portreta slavnoga Rodina prilikom jedne seanse u Rimu tijekom 1915. godine, kako bi izrazio divljenje Meštrovićevu talentu i imaginaciji, slavni je majstor iz Meudona o svom portretu izjavio: »Meštrović čini što želi!«.
Ipak, djelomice su se i ogradili. Kako pišu: "Za razliku od Meštrovićevih portreta koji bilježe neponovljiv trenutak života portretiranog kako bi ga sačuvali za vječnost, portreti naših suvremenika koje je načinila umjetna inteligencija doista liče na svoje modele, ali nedostaje ona nadogradnja koja bi iste činila umjetničkim djelom. Radeći prema zadanim parametrima na temelju ključnih karakteristika Meštrovićeva oblikovanja AI ipak nije uspjela dešifrirati ključ Meštrovićeva stvaralaštva, ono nešto teško objašnjivo što čini auru njegovih portreta jedinstvenom. I što se nas tiče još za sada: Ivan Meštrović - Umjetna Inteligencija: 1: 0".