Po Wrocławu su se od početka 1980-ih pojavljivali vrtni patuljci, najčešće u blizini režimskih ustanova.
No, vlasti sve do 1988. nisu znale da iza te akcije stoji Narančasta alternativa. Ova je umjetnička skupina organizirala prosvjed na kojem su svi nosili narančaste šešire i zvali se patuljcima. Snage reda uhitile su sve te "patuljke", odnosno ljude koji ih glume, a koji su se napokon "odali". Sutradan je u novinama izašao napis s naslovom "Patuljci pouhićivani", a vođa skupine Waldemar Fydrych rekao je: "Možete li ozbiljno shvatiti policajca koji vas pita zašto ste sudjelovali u ilegalnom sastanku patuljaka?"
Patuljasta revolucija
Ovom se anegdotom najavljuje izložba "Divlji zapad. Neoavangarda iz Wrocława", koja se u četvrtak, 16. lipjna, otvara u Muzeju suvremene umjetnosti. Na izložbi će se moći pogledati i duhovit plakat Narančaste alternative, s potpisom Jaceka "Pontona" Jakowskog, plakat "Patuljasta revolucija" na kojem se u pravilnom ritmu izmjenjuju plavi policajci s pendrecima u ruci i crveni patuljci.
Prvi umjetnički radovi na izložbi datiraju u šezdesete godine prošlog stoljeća, posljednji su nastali u ovom stoljeću, no priču s gradom Wrocławom, u kontekstu pojave snažne, revolucionarne umjetničke avangarde, treba sagledati i ranije u prošlosti. Naime, nakon Drugog svjetskog rata grad je pripojen Poljskoj, uz dotad neviđeni povijesni eksperiment - stopostotnu razmjenu stanovništva. Poljaci su preseljeni na ovaj teritorij, a Nijemci iseljeni. Grad se prethodno zvao Breslau, tamo se odvila jedna od najvećih bitaka tijekom rata, bio je snažna utvrda za naciste, pa komunističke vlasti i nisu smatrale da mu je potrebna obnova, iako je poslije rata bio razrušen, postavši mješavina "pustoši, krša i očaja". Kako je grad izgledao šezedesetih, može se vidjeti na crno-bijelim fotografijama iz državnih institucija, koje su također na izložbi, a zovu se "Wrocłavska divlja polja". Do devedesetih po gradu je bila i stacionirana vojska SSSR-a pa, uzimajući u obzir čitav kontekst, nije teško zamisliti kako se umjetnost snažno opirala sustavu. Također je unutar ovakvih okolnosti stvoren specifičan umjetnički jezik, zajednički stvaran s umjetnicima s obje strane Željezne zavjese.
Grad kulture
Povijesnu je priču Wrocław prigrlio u kontekstu projekta Europski grad kulture 2016., a o njemu piše i kritičar Indenpendenta u osvrtu "Kako je bivši njemački grad postao poligon za testiranje europskih aspiracija". Neposredan povod izložbi u MSU, koju potpisuju Robert Rumas i Dorota Monkiewicz, ravnateljica Suvremenog muzeja Wrocław, jest upravo projekt Wrocław - Europska prijestolnica kulture 2016.
Među najpoznatijim su izlagačima Jerzy Ludwiński, autor koncepta Muzeja recentne umjetnosti u Wrocławu i osnivač Galerije Mona Lisa, te Jerzy Grotowski, pokretač Teatra Laboratorij - njih su dvojica obilježila šezdesete. Sedamdesetih grad je prijestolnica poljske neoavangarde, a osamdesete su bile obilježene djelovanjem Narančaste alternative te glazbenim izvedbama skupine Kormorany. Izloženi su i "Samo vas umjetnost neće prevariti" Paweła Jarodzkog, fotografija Anastazyja B. Wiśniewskog,"Baršunasti teror" Natalije LL...