Zagrebačke terase ovog će proljeća dobiti novu turističku atrakciju. Na najpopularnijim gradskim okupljalištima "zasjest" će neki od najpopularnijih hrvatskih velikana. Naime, već mjesecima hrvatski i inozemni kipari rade na projektu "Staza hrvatskih velikana - Sit &Meet" odnosno izradi 13 skulptura, koji će, kako se navodi, "obogatiti turističku i kulturnu ponudu Zagreba te popularizirati hrvatsku kulturnu baštinu i njezine velikane".
Nakon što je kipar Nikola Vudrag javnosti predstavio novu skulpturu Nikole Tesle, ovih dana je završena skulptura i Marina Getaldića, kojeg je izradila francuska kiparica Georgette Yvette Ponte. "Kad su me pozvali da sudjelujem u ovom projektu bila sam izuzetno sretna, prvenstveno jer su me odabrali, a pristala sam jer je projekt izuzetno zanimljiv i inovativan. Takvo nešto nisam vidjela niti u rodnoj Francuskoj." – izjavila je umjetnica, koje je rođena u Nici, a svoj atelje ima u Rijeci. Dodaje kako joj je drago što se stvaraju skulpture pomalo zaboravljenih hrvatskih velikana, a kao kiparici joj je jako bitno što je naglasak na interakciji skulpture s gledateljem, što je nažalost u praksi javnih skulptura rijetkost. A priznaje kako je relativno slaba poznatost ovih velikana u svijetu, iako su dali golem doprinos globalnoj civilizaciji.
Primjerice, Getaldić kojim se posljednjih mjeseci bavila Georgette Yvette, bio je prvi hrvatski matematičar i fizičar koji ostavio trag među najvećim europskim umovima tog doba. Zvali su ga "demon u matematici", a prijateljevao je i sa slavnim Galilejom. Otkrio je refrakcijski teleskop i konusne leće, a konstruktor je i paraboličnog zrcala, kojim je uspijevao na daljinu paliti brodovima jedra i taliti srebro. Njegovo najvažnije djelo De resolutioneetcompositionemathematica (O matematičkoj analizi i sintezi), u kojem se Getaldić pojavljuje kao pionir algebrizacije geometrije, objavljeno je nakon njegove iznenadne smrti. A zanimljivo je kako je u svoje vrijeme bio poznatiji kao državni službenik nego kao znanstvenik.
Pored Getaldića, već krajem mjeseca na posebnoj prezentaciji u zagrebačkoj Laubi imat ćemo priliku vidjeti i Ivana Meštrovića, Dražena Petrovića i Ruđera Boškovića - radove Jelene Mavrić Varge, Marka Pola, djelo Ive Šintić, Nikolu Šubića Zrinskog i Josipa Belušića, djela Lea Friščića, Slavoljuba Penkalu i Ivana Vučetića, koje je izradio Sanjin Vinković, Milku Trninu, djelo Jelene Kašić, Fausta Vrančića djelo Petra Varge, Andriju Mohorovičića, rad Paule Banić, te Nikolu Teslu djelo Nikole Vudraga.
Projekt su inicirali Hrvoje Markešić i Ante Bogdanić, produkciju vodi agencija Time frame, uz komunikacijsku potporu Millenium promocije. Ključni ljudi projekta ističu kako je ovo, ne samo iskorak u zagrebačkoj turističkoj ponudi, već ima i obrazovni karakter, a u njemu sudjeluju mladi umjetnici iz Hrvatske i svijeta. "Iako je riječ o iznimnim talentima, njihove skulpture rijetko dobivaju priliku biti izložene na javnim površinama".
Projekt podržavaju Turistička zajednica Grada Zagreba, Grad Zagreb, Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica, ali i, kako se navodi, "zagrebački ugostitelji koji se iznimno raduju ovom osvježenju pomalo sivih gradskih eksterijera. Skulpture 13 hrvatskih velikana u svibnju će zasjati na popularnim lokacijama u sklopu užeg centra grada Zagreba, a turisti i posjetitelji će tako, uz popularne selfije moći doznati sve o velikanima putem mobilne aplikacije. Tako će osim vizualnog obogaćivanja središta grada i stvaranja svojevrsnih foto-pointa za turiste, stvoriti i potpuno novu turističku rutu. Profesor Božo Skoko, autor popularne knjige Hrvatski velikani, a koji je kao savjetnik uključen u razvoj projekta, smatra kako će ovaj umjetnički projekt uvelike pridonijeti popularizaciji hrvatskih velikana na iznimno atraktivan način, te kako je jedan od planova da nakon proljetne i ljetne turističke sezone u Zagrebu, "velikani" gostuju u europskim metropolama, ali i drugim dijelovima Hrvatske.