Bila je ‘mama‘ Klaićeve bolnice, mali su je pacijenti obožavali: ‘Svako dijete mora posjetiti najboljeg liječnika‘

"Neustrašive hrvatske žene“ Tatjane Barat i Igora Jurilja, koja će se održati u ponedjeljak, 14. rujna, u Foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 15, s početkom u 12 sati.

Uz autore, o knjizi će govoriti Profilova urednica Ivana Žderić, a razgovor će moderirati knjiška blogerica Ana Jembrek.

Iza naslova „Neustrašive hrvatske žene“, navode, krije se zbirka životnih priča poznatih i manje poznatih žena iz Hrvatske koje su svojim radom i angažmanom ostavile trag u hrvatskom društvu.

Ivana Brlić-Mažuranić, Milka Trnina, Slava Raškaj, Dora Pejačević, Marija Jurić Zagorka, Vesna Parun, Helga Vlahović, samo su neke od 55 znamenitih umjetnica, znanstvenica, izumiteljica, liječnica, novinarki, humanitarki, arhitektica, sportašica, učiteljica o kojima ova knjiga govori.

U knjizi su zastupljene i priče brojnih široj javnosti manje poznatih žena poput Feđe Fischer-Sartorius, tzv. „mame Klaićeve“, koreografkinje Milane Broš, prve dekanice Pravnog fakulteta u Zagrebu Mire Alinčić i drugih.

Predstavljanje knjige održava se u sklopu popratnog programa 4. međunarodnog Zagrebačkog opernog festivala.

Ulomak iz knjige

Tim vam povodom donosimo ulomak iz knjige posvećene upravo Feđi Fischer-Sartorius.

„Svako dijete mora dobiti priliku posjetiti najboljeg liječnika“, govorila je Feđa, mlada liječnica koja je odlučila posvetiti se liječenju djece i tako postala pedijatrica.

Više od ičega bilo joj je stalo do zdravlja djece. Kada je stigla u Zagreb, ondje nije postojala dječja bolnica, pa je željela to promijeniti. Naime, još od ranog 20. stoljeća roditelji su dužni bolesno dijete dovesti na pregled da bi mu se na vrijeme pomoglo. No nije postojala posebna zgrada u kojoj bi se to moglo napraviti i u kojoj bi se i najmlađu djecu moglo operirati. Feđa se zato posvetila osnivanju Dječje bolnice u Zagrebu, koja i danas postoji.

Dok je hodala bolničkim hodnicima u svojoj bijeloj kuti, shvatila je da će beba biti zdravija ako i njezina majka pazi na sebe. Htjela je proširiti riječ o tome, pa je pokrenula prvi pedijatrijski časopis na našim prostorima. U njemu su pisali najveći stručnjaci iz područja dječjeg zdravlja i odgovarali na brojna pitanja.

Također je organizirala tečajeve na kojima su i drugi liječnici, medicinske sestre i svi ostali koji su radili s djecom mogli mnogo toga naučiti.

Sve je to bilo moguće jer je za pomoć zamolila UNICEF – organizaciju koja se brine o pravima i potrebama djece u cijelome svijetu.

Njezini su je mali pacijenti obožavali, a i danas svi liječnici, liječnice i medicinske sestre koji rade s djecom o Feđi govore kao o „mami“ dječje bolnice.

Izložba u Muzeju grada Zagreba

O njoj je, podsjećamo, pisala i Vesna Leiner, uz izložbu posvećenu Klaićevoj, Klaićeva bolnica – godine rasta, u Muzeju grada Zagreba.

Feđa Fischer-Sartorius rođena je u mjestu Sielec u Poljskoj (danas Ukrajina) 1901., a umrla u Ženevi 1990. godine. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Hamburgu, a specijalizaciju iz pedijatrije završila je na Klinici za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Münsteru, gdje je radila kao sveučilišna asistentica.

Kao mlada specijalistica 1937. godine dolazi u Zagreb, gdje radi u Gradskom dječjem ambulatoriju. Pred sam početak Drugog svjetskog rata (1940. godine) odlazi u Koprivnicu, gdje radi kao upraviteljica školske poliklinike. Osniva prvu patronažnu službu u zemlji, u sklopu dispanzera za zaštitu djece koji je vezan za školsku polikliniku gdje se provode zdravstvene mjere u skladu sa suvremenom socijalnom medicinom.

Sredinom 1943. godine pridružuje se NOB-u kao liječnica VI. korpusa. Po završetku rata (1945. god.) vraća se u Zagreb te u bolnici Rebro vodi dječji odjel, a potom i dječji odjel bolnice „D. Mladen Stojanović“ (danas KBC Sestre milosrdnice). Potom odlazi u Beograd za načelnicu Uprave za zaštitu majki i djece Komiteta za zaštitu narodnog zdravlja vlade FNRJ. Nakon dvije godine, na vlastiti zahtjev vraća se u Zagreb, gdje preuzima dužnost voditeljice Odjela zaštite majki i djece NR Hrvatske. Stvara mrežu zdravstvenih ustanova usmjerenih prema zaštiti zdravlja djece te postaje začetnica mnogih preventivnih programa.

Godine 1951. osniva Dječju kiruršku bolnicu u Zagrebu u Klaićevoj ulici (današnja Klinika za dječje bolesti Zagreb) sa 150 kreveta. Kao ravnateljica Dječje bolnice organizira rad Centra za zaštitu majke i djeteta te postaje ravnateljicom ove ustanove. Realiziran uz pomoć UNICEF-a, Centar započinje s radom 1. studenoga 1956. godine te preuzima organizaciju službe za zaštitu majke i djeteta u Hrvatskoj. Doc. Fischer-Sartorius uspješno je vodila Centar do 1964. godine.

Svoje znanje i iskustvo doc. Fischer-Sartorius uložila je u razvoj stručne, znanstvene i nastavne djelatnosti Centra za zaštitu majke i djeteta te je unaprijedila preventivnu i socijalnu zdravstvenu zaštitu majki i djece.

Bila je predsjednica komisije UNICEF-a za Hrvatsku, sudjelovala u radu društava „Naša djeca“ i „Društvo žena“, a 1956. godine pokrenula je „Bilten Centra za zaštitu majke i djeteta“ – prvi pedijatrijski časopis u zemlji.

Doc. Fischer-Sartorius za svoj je rad primila niz stručnih i društvenih povelja i odlikovanja.