SLAVNA UMJETNICA

Preostalo je još nekoliko dana do lansiranja prvog NFT-a Marine Abramović. Može biti vaš za 150 funti

Marina Abramović

 Tobias Schwarz/Afp/Profimedia/Tobias Schwarz/Afp/Profimedia
U ‘Heroju‘ sjedim na bijelom konju, kao što je to moj otac često činio, i držim veliku bijelu zastavu koja se vijori na vjetru

Legendarna umjetnica Marina Abramović priprema se ovog ljeta lansirati svoj prvi NFT koji se temelji na njezinom čuvenom radu "The Hero" iz 2001. godine. Publika će 25. srpnja 2022. u 14 sati po UTC-u biti pozvana da kupi jedan jedinstveni okvir (.JPG) ili više jedinstvenih okvira (.GIF) s početnom cijenom od 150 funti po okviru. Također, NFT Marine Abramović svake će se večeri do 31. kolovoza pojavljivati ​​na londonskom Piccadilly Circusu te na ekranima diljem svijeta - u Seulu, Dublinu, Milanu, Berlinu, Japanu i New Yorku.

Izvorni video "The Hero" prikazuje slavnu performericu kako sjedi na konju s bijelom zastavom u ruci te je to posveta njezinom ocu, jugoslavenskom heroju iz Drugog svjetskog rata. U svojem novom obliku, The Hero 25FPS, "rascijepan" je na tisuće jedinstvenih okvira kako bi se stvorila prva izvedba ove umjetnice na energetski učinkovitom Tezos Blockchainu.

Za NFT "The Hero 25FPS", koji je ostvarila u suradnji s organizacijom CIRCA (Cultural Institute of Radical Contemporary Art) te u povodu kojeg je napisala i poseban manifest (The Hero Manifesto), Abramović je koristila nikad viđene snimke performansa "The Hero" iz svoje privatne arhive, a u pokušaju da podrži sljedeću generaciju kreativaca, postotak sredstava namijenjen je onima koji rade unutar Weba 3.0.

"Pozivam ljude koji rade unutar Weba 3.0 da pošalju svoje ideje na web stranicu nft.circa.art. Ideje koje svijet čine boljim, ljepšim mjestom. Ljudi koji pokažu herojsku viziju dobit će potporu u sljedećim mjesecima. Želim vidjeti koje ideje ljudi imaju u prostoru Weba 3.0 da pomognu spasiti naš planet. Donacije koje ćemo dodijeliti od ‘The Hero 25FPS‘ moj su mali način da doprinesem ovoj budućnosti", izjavila je umjetnica.

Kako je nadalje otkrila, "Heroj" (2001.) je snimljen u kvadratnom formatu te je bilo potrebno mnogo postprodukcijskog posla "kako bi platno Piccadilly Lights u Londonu ispunili ovim prekrasnim krajolikom. ‘Heroj‘ se proteže oko cijelog ekrana i bili su potrebni mjeseci i mjeseci uređivanja svakog pojedinačnog okvira jer sam stvarno željela da slika obavija publiku."

Umjetnica je u razgovoru za Artnews priznala da je u početku bila skeptična prema NFT-ovima jer je mislila da ih ljudi koriste samo za zarađivanje novca i da se ne radi o umjetnosti. Sada ipak vjeruje da su NFT-ovi budućnost.

"Čitala sam o Webu 3.0 i o tome što nova generacija radi unutar tog prostora. To je nedvojbeno budućnost. Ja jedva pišem mailove, a oni prikupljaju milijune za pomoć ljudima i spas prašume. Oni su heroji. Oni su pioniri na način koji je sličan onome kako sam ja pomicala granice u 70-ima svojim performansima. Svi su me nazivali ludom. Vrlo je malo ljudi vjerovalo u ono što radim u to vrijeme."

A predstavljajući ovih dana novi projekt, Marina Abramović se za The Art Newspaper prisjetila i okolnosti nastanka tog svog vrlo osobnog rada:

"Kada sam 2001. snimala ‘Heroja‘, tugovala sam zbog gubitka oca. Vojo je bio narodni heroj, vojnik koji se borio protiv nacista s jugoslavenskim partizanima, komunistima predvođenim Titom. Bio je vrlo zgodan muškarac, snažnog, strogog lica i guste, moćne kose. Na slikama iz rata gotovo uvijek jaše bijelog konja. Borio se s grupom gerilaca koji su munjevito jurišali na Nijemce. Za to je bila potrebna nemoguća hrabrost. Mnogi njegovi prijatelji koji su se borili s njim ubijeni su.

U ‘Heroju‘ sjedim na bijelom konju, kao što je to moj otac često činio, i držim veliku bijelu zastavu koja se vijori na vjetru. Zašto bijela zastava? Moj se otac nikada ničemu nije predavao. Ali bio je sposoban iznenaditi me. Sjećam se, 1968., dok su studenti u Jugoslaviji prosvjedovali protiv vlade tražeći slobodu i prava, učinio je nešto herojsko, što me impresioniralo ne samo svojom hrabrošću nego i svojom solidarnošću i suosjećanjem. Zgodan u kabanici i s kravatom, veličanstveno skupljene kose, stajao je nasred Trga Marxa i Engelsa i održao strastven govor odrekavši se članstva u Komunističkoj partiji i osudivši jugoslavensku ‘crvenu buržoaziju‘, koja je kontrolirala vladu. Na vrhuncu svojeg govora bacio je svoju stranačku člansku iskaznicu u gomilu - nevjerojatna gesta. Svi su burno zapljeskali. Bila sam tako ponosna na njega. Godine 2001. Vojo je umro, a bijelo je i boja smrti. Na kraju, svi se moramo prepustiti promjeni. Danas rad koji sam napravila kao hommage mojem ocu ima potpuno novi život".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. siječanj 2023 08:19