Već i samo otvorenje Kvadrature, izložbe portreta fotografa Ivana Posavca, okupilo je u Galeriji Kranjčar brojne posjetitelje. Ne čudi, stoga, što je izložba zaživila, o čemu svjedoči galeristica Elvira Kranjčar, koju je kontinuirana posjećenost nagnala da galeriju, koja se inače u kolovozu zatvara, zbog Kvadrature ostavi otvorenom. Iako je zatvaranje izložbe bilo predviđeno za 8. kolovoza, ona će ostati otvorena do 28. kolovoza, a posjetitelji će je ‘u produžecima‘ moći pogledati radnim danom između 15 i 19 sati.
"Iako je ljeto, ljudi dolaze. Štoviše, dolaze ciljano. Telefonski provjeravaju radno vrijeme. Upiti vezani za izložbu su česti, djelomično, zasigurno, i zahvaljujući i pisanju Jutarnjeg lista, koje ju je dodatno populariziralo. Glas o posebnosti ove izložbe se širi. Također, neki bi je voljeli posjetiti po povratku s mora. Iz tog razloga, ali prvenstveno stoga što toliko lijepo sjedi u prostoru, posebna je u svom izričaju i emitiranju sadržaja, ali i zbog posebnosti autora, izložbu smo odlučili produžiti", kaže Kranjčar.
Podsjetimo, lica sa spomenutih portreta protagonisti su hrvatskog kulturnog života. Od redatelja i glumaca do književnika i likovnih kritičara, izloženo je čak 250 portreta aktera kulturne scene, koji su dosad (prva Kvadratura objavljena je 3. listopada 2020. godine) stali pred objektiv Ivana Posavca te, iz tjedna u tjedan, doprinosili stvaranju rubrike Kvadratura subotnjeg priloga Jutarnjeg lista - Magazina. Kvadratura progovara o 250 portretiranih osoba. No, kako zaključuje kustos izložbe Vanja Babić, ona donosi i 250 pogleda na Ivana Posavca.
Uz vizualni portret, koji je, naravno, srce ove fotokolumne, portret subjekta tekstovno nadograđuje i novinski članak, koji otkriva i neposredni povod zbog kojeg je određena osoba postala subjektom portreta upravo tog određenog broja Magazina. Ispred neutralne pozadine, unutar Posavčevog prepoznatljivog kvadratnog, crnog okvira ‘uhvaćeni‘ su, primjerice, izrazi lica glumaca poput Ozrena Grabarića i Jelene Miholjević, redatelja poput Rajka Grlića, jazz glazbenika poput Matije Dedića i Thane Alexe i umjetnika poput Vlaste Delimar.
"Zapremala je desni dio otprilike po sredini razdijeljene stranice, a pri njezinu se vrhu, kako to svakoj kolumni i dolikuje, nalazio minijaturan portret njezina autora. Od tada pa do danas izredat će se ni manje ni više nego 250 subotnjih brojeva Jutarnjeg lista s isto toliko Kvadratura. Riječ je, dakle, o sada već itekako postojanoj te neprijeporno popularnoj kolumni. Ali takve u povijesti hrvatskoga novinarstva, srećom, i nisu baš predstavljale neki osobiti raritet. Pa ipak, postoji nešto po čemu je Kvadratura doista jedinstvena te stoga itekako dostojna pozornosti. Namijenjena je, naime, ponajprije promatranju, odnosno vizualnoj opservaciji, a tek potom čitanju. Ili jednostavnije rečeno, u slučaju Kvadrature tekst egzistira isključivo kao potpora ukupnom površinom nešto većoj, a samim time i dominantnoj fotografiji, čija moćna i personalno uvjetovana sugestivnost - radi se isključivo o portretima - uvelike definira pripadajuću joj novinsku stranicu koja će stoga već pri letimičnom pogledu iskazivati svoju prepoznatljivost. Osim toga, za potrebe spomenute kolumne dvoje se tekstopisaca, Pavica Knezović Belan i Saša Drach, izmjenjuju dok će kao njezina autorska konstanta figurirati upravo fotograf. A on je Ivan Posavec, jedan od najistaknutijih hrvatskih fotografa posljednje četvrtine prošloga, ali u ništa manjoj mjeri i prve četvrtine aktualnoga stoljeća", piše u tekstu kataloga Babić.
Iako isprva upisuje studij Veterine, fotograf rodom iz Dužice pokraj Siska kao apsolvent se odlučuje za karijerni zaokret. Odustaje od spomenutog fakulteta i posvećuje se fotografiji. 1980. diplomira filmsko snimanje u klasi prof. Nikole Tanhofera na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu, a 1984. magistrira fotografiju kod prof. Dragoljuba Kažića na Akademiji primenjenih umetnosti u Beogradu.
Izlaže u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti, Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Galeriji umjetnina u Splitu i u Gradskom muzeju Varaždin.
Dobitnik je nagrade “Tošo Dabac” 1992. i nagrade Grada Zagreba 2003. godine.
Katalog izložbe Ivana Posavca možete pronaći ovdje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....