Galerija Krsto Hegedušić u Petrinji stradala je, poznato je, u razornom potresu koji je pogodio ovaj grad 29. prosinca. Podsjetimo, slikar Zvonimir Martinović, koji je dva desetljeća proveo na čelu ove galerije, nakon potresa je, uz pomoć BBB koji su došli pomoći i slučajno su prolazili pored galerije, spasio neke od Hegedušićevih umjetnina koje su se našle na otvorenom, pod ruševinama. Tu noć je pala kiša i dobro da umjetnine nisu ostale vani. Kasnije su, uz pomoć stručnih službi, evakuirane i ostale umjetnine iz obližnjeg depoa, njih tristotinjak, i pohranjene su na sigurno.
Točno mjesec dana kasnije, 29. siječnja, održava se Noć muzeja. Sudjeluje i petrinjska galerija. S najboljim i najaktualnijim programom: djelatnici POU Hrvatski dom Petrinja - Galerija Krsto Hegedušić iz vlastitih su domova posudili umjetnine koje su ostale neoštećene te će biti izložene, simbolično, u gradskom parku u Petrinji na rubu kojeg se nalazi galerija. Izložba će biti postavljena od 11 do 13 sati, a iz galerije poručuju: "Kad je najteže, kultura opstaje. Izložbu posvećujemo svim stradalim stanovnicima našeg kraja."
Digitalni kanali
Noć muzeja, šesnaesta po redu, održat će se i ove godine. "Ljudi su nas zvali i pitali nećemo ih valjda napustiti", rekla nam je Vesna Jurić Bulatović, s Dubravkom Osrečki Jakelić suosnivačica Noći muzeja. Odluka je, potom, donesena. No budući da je riječ o masovnom događaju, kada muzeje u jednoj noći zna posjetiti i preko 300 tisuća ljudi, u skladu s novim mjerama najveći dio će se odvijati digitalno, i prenositi na gradske prostore i trgove, samo će dio biti u stvarnom prostoru muzeja gdje je to moguće.
Tema je: što činiti u muzejima kad je kriza. Na proljeće su muzeji i galerije bili zatvoreni, a iako po novim epidemiološkim mjerama nisu, broj posjetitelja drastično je pao. Pitanja koja je globalna svjetska kriza nametnula muzejima (a u Zagrebu te Sisačko-moslavačkoj županiji i potres), navode organizatorice jesu: što je muzejima činiti u uvjetima kriza, koja je zadaća muzeja i muzejskih stručnjaka u kriznom funkcioniranju, koji su kanali komunikacije itd.
U prvim danima lockdowna, muzeji su kao i kompletno gospodarstvo i sve ostale djelatnosti iskoristili digitalne kanale kako bi ostali povezani sa svojom publikom dok su im vrata bila zatvorena. To je podrazumijevalo kreativno sagledavanje muzejskih mogućnosti, nova tehnološka znanja i iskustva u kreiranju novih sadržaja ili prilagodbi postojećih, koji se plasirao preko interneta i tako omogućili dostupnost svojih sadržaja muzejskoj publici. S obzirom na to da digitalni medij podrazumijeva brže kreiranje i izmjenu sadržaja koji je plasiran, to je u kratko vrijeme tražilo, "silom prilika", da se muzealci prilagode novim okolnostima te digitalno ponude muzejske sadržaje javnostima.
Ove godine u Noći muzeja sudjeluje 171 muzejska i galerijska institucija. Izdvojili smo još neke koji su nas, uz petrinjski, zainteresirali. Na mrežnim stranicama Dubrovačkih muzeja predstavit će virtualnu izložbu #karantenadubrovnik2020 koja je rezultat prošlogodišnjeg dokumentiranja života stanovnika Dubrovnika i okolice u jedinstvenim okolnostima izolacije i karantene, uzrokovanih pandemijom virusa Covid-19. Među izlošcima su bile i snimke iz Mokošice kada se krajem ožujka pjevao Oliver na balkonima kao podrška onima koji moraju raditi, preslika odluke o mobilizaciji u civilnu zaštitu, maske napravljene u kućnoj radinosti, pjesme, "žičara" za dostavu hrane i novina slikaru Viktoru Šerbu, koju su nazvali "Socijalno distanciranje u doba korone - nonova žičara za dostavu hrane".
Kako u Dubrovačkim muzejima imaju opsežan program, vrijedi izdvojiti i fotografije na izložbi "Konavle u 19. i 20. stoljeću" iz privatnih zbirki. Kako navode, prezentirat će se način života u Konavlima, s posebnim naglaskom na selo Popoviće: "Fotografije iz privatnih zbirki, nastale krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pružit će podatke o tradicijskoj arhitekturi, prirodnom krajoliku, načinu odijevanja i običajima kroz godinu te mijenama kroz vrijeme. Izložba Biseri južnog mora, Turistička kultura i arhitektura dubrovačke rivijere 20. stoljeća predstavit će cjelovit pogled na dvadeseto stoljeće dubrovačkog turizma. Izložbu će činiti vlastita i posuđena građa koja se sastoji od dopisnica, fotografija, putne opreme, opreme za plažu, letaka, turističkih brošura, publikacija, plakata, knjiga, hotelskog inventara, posuđa, suvenira i dr."
Stogodišnjica štrajka
Nadalje, kako ove godine Labin obilježava stotu obljetnicu Labinske republike, poznatog štrajka rudara i prve poznate pobune protiv fašizma u Europi, Narodni muzej Labin uključio se u obilježavanje stote obljetnice kroz virtualnu izložbu naziva "100 godina Labinske republike". Štrajk rudara započeo je, navode, 2. ožujka 1921. godine, "kada se oko 600 rudara okupilo na trgu u Vinežu u znak prosvjeda protiv fašista, koji su u Pazinu zlostavljali njihova sindikalnog vođu Giovannija Pipana. Rudari su potom zauzeli rudnike i rudarska postrojenja, te organizirali naoružane postrojbe pod nazivom crvene straže". Štrajk je ugušen 8. travnja.
Muzej hvarske baštine na Hvaru, pak, sprema online izložbu "Glamour portreti 50-ih kroz objektiv Katarine Benčić". Na izložbi će, navode, biti prikazani portreti Hvarana iz pedesetih godina prošlog stoljeća koje je izradila Katarina Benčić. "Ona i njezin suprug vodili su u Hvaru foto studio od 30-ih do 60-ih godina 20. stoljeća i zabilježili su sve važne događaje i ljude Hvara iz tog razdoblja". Gledajući galeriju likova na ovoj izložbi, "sama nam se nameće asocijacija na fotografije iz zlatnog doba Hollywooda i njihov glamour”.
Muzej Grada Crikvenice predstavlja, u suradnji s Hrvatskim pomorskim muzejom Split, online izložbu "Prva na Jadranu". Povod izložbe bila je 60. obljetnica uspostave prve trajektne linije na Jadranu koja je 12. travnja 1959. povezala dvije obale Vinodolskog kanala - Šilo na otoku Krku i Crikvenicu. "Prvi trajekt na Jadranu, legendarna Bodulka, pokrenula je pravu revoluciju u pomorskom putničkom prometu na našoj obali." Izložbu predstavljaju katalogom te video prilogom kojim će predstaviti "neke od autora izložbe, ali i kazivače koji su svojim pričama i svjedočenjima oživjeli sjećanja na dane kada je trajekt bio njihova glavna veza sa svijetom”.
U Muzeju grada Zagreba spremaju nekoliko virtualnih programa. Online je dostupna, na rodin.mgz.hr, kako navode, Zbirka stare ambalaže doktora Ante Rodina. Zbirka je stvarana tijekom tri desetljeća počevši od 1971. i pripada raritetnim kolekcijama. Slikovito opisuje zagrebačku svakodnevicu proteklog stoljeća; predmeti u njoj upotrebljavali su se, a mnogi i izrađivali u Zagrebu od početka 20. stoljeća do 1960-ih godina i dio su njegove gospodarske povijesti.
Antu Rodina, prepričavaju iz MGZ-a, na sakupljanje je potaknula kutijica za čaj od kamilice stare zagrebačke ljekarne K crnom orlu, koju je našao prilikom preuređenja vlastitog stana u Žerjavićevoj ulici. Nakon toga, "uspostavljao je kontakte sa svjetskim zbirkama ambalaže, u Glochesteru, Heidelbergu, dopisivao se s Muzejom stare ambalaže u San Franciscu, obilazio sajmove antikviteta i Flohmarkte, izmjenjivao predmete, pretraživao hrpe zagrebačkog otpada". Zbirka broji šest tisuća predmeta, MGZ-u je donirana trećina.
Priče s poleđine slika
Kao u MGZ-u, i u zagrebačkom Muzeju Mimara, koji je radi oštećenja u potresu inače zatvoren za javnost, spremaju nekoliko programa. Izdvojimo onu koju priprema kustos muzeja Krešimir Juraga, "Iza slike - novi pogled na djela iz fundusa Muzeja Mimara". Kako navode, "umjetnička djela, osim o svojim autorima i naručiteljima, svjedoče i o svojim kasnijim vlasnicima, promjenama ukusa tijekom vremena, načinima i uzorcima sakupljanja i trgovanja umjetninama, ukratko svjedoče o povijesnom, društvenom i ekonomskom kontekstu vremena u kojem postoje.
Upravo u tome protoku vremena i promjenama okolnosti nalazi se područje istraživanja provenijencije, a tragovi tih promjena često su zabilježeni na samim predmetima", a "primarni izvor informacija o provenijenciji umjetničkoga djela često se nalazi na poleđini samoga djela u obliku raznih oznaka. U tom kontekstu, prednja strana djela i njegova poleđina jednako su vrijedan izvor znanja o djelu.
Oznake na poleđini slika mogu biti vrlo raznolike te pružati niz informacija o autoru djela, smještaju i promjenama smještaja djela, vlasnicima i prijenosu vlasništva djela poput aukcija, darovanja i slično, te izložbama na kojima je djelo izlagano”. Na pozadinama slike naći će se obiteljski grbovi otisnuti voštanim pečatima, potpisi, bilješke je li slika bila na aukcijama i sl.
"Aukcijske kuće za tu su namjenu uobičajeno koristile kredu - u slučaju kuće Sotheby's riječ je o žutoj kredi - ili tintu. Christie's je početkom XIX. stoljeća koristio crnu tintu, no oznake je tijekom vremena mijenjao, a danas se slike obično označuju naljepnicama s barkodom”.
Navode i jedan primjer iz zbirke: slika "Kupačica" Pierrea-Augustea Renoira iz stalnoga postava Muzeja Mimara, na svojoj pozadini otkriva novu sliku "Djevojka u molitvi", znatno različitoga kolorita i ugođaja”.