EKSKLUZIVNO

Prve slike novog spomenika Miljenku Smoji u Splitu. Imat će naočale i cigaretu, sviđa li vam se?

Miljenko Smoje

 Fedja Klaric/Cropix/Cropix
Ale Guberina autor je spomenika s kojim je pobijedio na natječaju prije 15 godina. Nažalost je preminuo a posao je dovršio njegov sin

Ante Guberina izvođač je spomenika Miljenku Smoji koji će se podignuti u Splitu. Njegov je otac, također kipar, pobijedio na natječaju, no kako je Ale Guberina u međuvremenu preminuo, Ante je naslijedio očev posao.

Razgovarali smo s Guberinom u povodu spomenika, koji trenutačno izrađuje u Ljevaonici umjetnina na Akademiji likovne umjetnosti: "Moj je otac pobijedio na natječaju prije petnaest godina i bio je jako zadovoljan. To mu je najdraži projekt među ostalim i jer je Smoju poznavao. To mu je bio projekt života. No, nije ga nažalost doživio" govori. Nabraja spomenike koje je Ale Guberina oblikovao u javnom prostoru: kralj Zvonimir u Kninu, papa Ivan Pavao II u Šibeniku, Franjo Tuđman u Kaštelima i Biogradu...".

image

Kipar Ante Guberina i spomenik Miljenku Smoji fotografirani u dvoristu Akademije likovnih umjetnosti.

Vanesa Pandzic/Cropix

I sam je studirao kiparstvo, poput oca. Prisjeća se kako je sve počelo: "Moji su se rastali još dok sam bio dijete, živio sam s majkom, tako da moj otac posredno nije utjecao na mene, no neposredno svakako jest. Znao sam od malih nogu da ću biti umjetnik. To je tinjalo u meni, no kao dijete možda nisam to mogao razumjeti. Uvijek sam nešto crtao, modelirao. Nakon što se moj otac vratio iz Amerike, otišao sam s njim živjeti u Šibenik, potom sam išao u srednju umjetničku školu u Splitu, tu sam se zaljubio u kiparstvo, i potom sam upisao Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu" govori.

image

Kipar Ante Guberina i spomenik Miljenku Smoji fotografirani u dvoristu Akademije likovnih umjetnosti.

Vanesa Pandzic/Cropix

Poveznica s Miljenkom Smojom, u obitelji postoji na nekoliko razina: "Tata je volio čitati djela Miljenka Smoje. A osim što ga je otac dakle poznavao, poveznica je naš rođak Špiro Guberina, koji je glumio Strikana u Velom Mistu. I Velo Misto i Malo Misto bili su nezaobilazni u našoj, kao i gotovo svakoj, obitelji, svi smo ih gledali. Postali su nekom vrstom dalmatinske Biblije, svjedočili o načinu života i ponašanja u Dalmaciji. Više je razloga, u svakom slučaju, zašto je to mojem ocu bio najdraži projekat. No, posljednjih je desetak godina bio bolestan. Prvo mjesto na natječaju osvojio je dok je Željko Kerum bio gradonačelnik, kasnije su se gradonačelnici mijenjali. Drago mi je što je aktualna vlast na čelu s gradonačelnikom Puljkom ipak odlučila ići s ovim projektom.".

image
Vanesa Pandzic/Cropix

Spomenik će se podignuti na Matejuški: "Držat ću se očeve skice. Smoje je umro 1995. godine, a natječaj je bio kasnije" govori ovaj kipar koji je trenutačno zaposlen u Hrvatskom restauratorskom zavodu. "Spomenik će biti na lokaciji na kojoj ribarske brodove vežu domaći. Sjedit će na novoj rivi na zidižću i gledati prema starom dijelu Splita". Govori i o materijalu: "Materijal je bronca. I bitan je kontrast s podlogom, s kamenom, na taj će način biti uočljiv. Bronca će u međuvremenu, računam, poprimiti zelenkastu boju. Visine je 145 centimetara". Opisuje izgled: "Na licu ima naočale, u ruci će držati cigaretu. Bilo je polemika oko cigarete, no teško je izbaciti činjenicu da ju je uvijek imao u ruci, nekad je možda i bilo to prihvatljivije".

Svaki dan u ljevaonicu odlazi barem na dva, tri sata: "Ne znam koliko će mi vremena uzeti, već sam ga postavio i sve ide dosta brzo. U svakom slučaju, vezan sam u Split kao mjesto gdje sam se školovao, i velika mi je čast raditi Smoju" govori.

image
Vanesa Pandzic/Cropix

Ante Guberina, rođen je dakle u Šibeniku, školovao se u Splitu pa u Zagrebu, gdje danas radi, dakle, u Hrvatskom restauratorskom zavodu. U Sydneyu je pobijedio svojedobno, a tada je i došao u fokus šire javnosti, na međunarodnom natječaju za skulpturu za Olimpijske igre 2000. godine. "To je organizirao Međunarodni olimpijski odbor, i svaka je zemlja poslala tri predstavnika. Od svih su odabrali mene. Napravio sam skulpturu u obliku lanca od bicikla koji su se "pretvorili" u olipmijske krugove. To je bio velik poduhvat. Bila je za mene to jako velika stvar. Tada sam bio tek student na Akademiji. Kako mi je nedostajalo financija za izradu, sam sam hodao okolo, i dogovorio ju s firmom koja radi s aluminijem.

image

Miljenko Smoje

FeĐa KlariĆ/

Nabraja još svojih radova: "Ispred zgrade HEP-a nalazi se Spomen obilježje braniteljima koji su poginuli u Domovinskom ratu. Riječ je o crnoj ploči na kojoj su tekst i grb, te munja koja je znak HEP-a. S obje strane, bočno, nalazi se križ. Jedno jednostavno rješenje, a koje govori mnogo". Njegov je i spomenik Faustu Vrančiću na otoku Prviću: "Bio je to simpatičan natječaj, mještani su glasali za najbolji rad, bilo je zanimljivo slušati i stare i mlade, koji su imali različite poglede".

image
Vanesa Pandzic/Cropix

Objašnjava i kako se počeo baviti restauracijom: "Često smo, još tijekom studija zarađivali restaurirajući razne umjetnine. Profesionalno sam se počeo baviti restauracijom tijekom krize 2008. godine, kada se više nije moglo živjeti od umjetnosti, kao i mnogi moji kolege. Imam veliko poštovanje prema povijesti i jako volim restaurirati predmete tog tipa, primjerice, rimske iskopine. Sledim se na koji način rješavaju anatomske zagonetke, sjajnoj virtuoznosti u kamenu. Restauracija je zanimljiv posao".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. svibanj 2024 01:52