Već me neko vrijeme, dok sam prolazila pokraj Kaptol Centra, zanimalo što se nalazi iza ružičaste sobe na prvom katu. Soba je, dakle, posve roza, nema niti jedne jedine druge boje. Preciznije, zanimalo me kako iza te sobe izgleda ured u kojemu odnedavno rade Bruketa&Žinić&Grey. Izlog služi i kao galerija The One Piece Gallery, u kojoj će agencija izlagati samo po jedno djelo suvremene umjetnosti. Dok smo sjedili u ružičastoj sobi - a osjećaj je, vjerujte mi, nadrealan - u maksimalno pola sata, ne više, više je prolaznika unutra zavirilo, neki su se pravili da ne gledaju, drugi su otvoreno promatrali, i oni nas i mi njih. U svakom slučaju, interakcija je neminovna.
U novom je prostoru firme Bruketa&Žinić&Grey, sveukupno 800 kvadrata, kućni su ljubimci dobrodošli, parkirani su i bicikli, rade svi za jednim golemim stolom, vrijeme je, kažu mi fleksibilno, nekoliko je i upečatljivih umjetnina, među njima svakako ona Jelene Azinović, koja se nalazi u samom centru prostora.
Oblikovali su ga u suradnji s Brigadom, pa o svemu razgovaramo s Davorom Bruketom, Nikolom Žinićem, te Damjanom Geberom.
Ranije su ured imali u Poslovnom centru Zavrtnica, gotovo dvadeset godina, u zgradi u kojoj je nekad bila tvornica WC papira. Davor Bruketa kaže: "Lokaciju novog ureda odabrali smo jer ima izlog i jer je u centru grada. Oduvijek smo htjeli imati svoj izlog u centru u kojem bismo mogli raditi izložbe, biti povezaniji s gradom i ljudima. Budući da se bavimo tržišnim komunikacijama, prigodno je što smo u trgovačkom centru. Bilo nam je važno i da je prostor velik, visok i prostran. Imali smo sreće u centru grada pronaći prikladnu tvorničku halu, što je rijetkost za Zagreb jer se zapravo originalno radi o prostoru nekadašnje tvornice cipela Astra, oko koje je nadograđen Centar Kaptol."
Kreativna su agencija, nastavit će Nikola Žinić, i željeli su novi ured dizajnirati "tako da bolje podržava i potiče otvorenost, komunikaciju, suradnju i fleksibilnost - kvalitete važne za kreativnost. Htjeli smo se i nekako fizički otvoriti prema okolini. Takav smo brief dali Brigadi, agenciji koja je projektirala ured i s kojom smo ga zajednički osmislili. U projektu su sudjelovali i voditelji agencijskih timova kroz radionice koje je vodila Brigada. Sukreacija s našim ljudima nije nešto u čemu smo prvi, ali to nije uobičajeno."
U velikoj prostoriji
Svi sjede u jednoj velikoj prostoriji (osim financija i HR-a) i dijele zajedničke velike stolove. Želja im je potaknuti suradnju i razmjenu ideja te umanjiti osjećaj hijerarhije.
"Radikalniji smo i po pitanju fleksibilnosti. Namjera je da nitko nema svoje fiksno mjesto za tim velikim zajedničkim stolovima, već sjedi gdje želi ili treba, ovisno o potrebama posla, što uključuje i sjedenje izvan gabarita ureda. To je takozvani ‘activity based workspace‘ u kojem svatko radi tamo gdje mu najviše odgovara, ovisno o trenutnim aktivnostima. Stara paradigma rada u agencijama je podijeljenost na timove koji svaki rade svoje, svatko sjedi za svojim stolom i posao dolazi k tebi. Novi način rada ide u smjeru sve veće fleksibilnosti i češćih promjena i prilagodbi projektu gdje nemaš svoj stol, već se prilagođavaš aktualnim potrebama projekta i trenutnim potrebama vlastitog zadatka. Ovakav koncept nije za svakoga, ali ako nam je to potrebno, postoje i manje odvojene zone u koje se možemo fokusirati ili možemo raditi od kuće ili odakle god nam odgovara. Ključno za uspjeh svakog stvarnog ABW koncepta nije u tom da se zaposlenici uguraju u open-space kako bi se optimizirala kvadratura i smanjili troškovi dok direktori i menadžeri imaju vlastite urede, već demokratičnost organiziranja posla kako baš svi u agenciji, od direktora do juniora, sjede baš za tim istim velikim stolom. U praksi, ljudi su se većinom sami grupirali prema timovima", kaže Žinić.
O izlogu u kojemu će izlagati suvremenu umjetnost, The One Piece Gallery, Bruketa kaže: "Ideja je da izlažemo samo po jedno djelo odjednom. Muzeji i galerije puni su umjetničkih djela i posjetitelja koji kroz njih prolaze bez da zaista uspiju razumjeti što vide. Izlaganjem samo jednog djela u našoj galeriji promatraču želimo omogućiti fokus potreban da bi se razumio kontekst. Pozicioniranjem galerije u izlogu našeg ureda koji se nalazi u trgovačkom centru želimo prolaznicima pokušati približiti suvremene umjetničke ideje, promovirati kreativnost u široj zajednici, proširiti našu prisutnost i utjecaj izvan tradicionalnih agencijskih uloga te učiniti umjetnost sastavnim dijelom našeg svakodnevnog rada." Nastavlja pojašnjavati ružičastu sobu: "Za razliku od ostatka ureda koji je neutralnih boja, sobe prema izlogu imaju jači karakter i u njima smo htjeli napraviti nešto neočekivano. Tako je jedna prostorija potpuno ružičasta, a služi kao glavna soba za sastanke s klijentima, koji kada uđu ostanu iznenađeni jer najmanje što očekuju je - ružičasta. To ima pozitivan emocionalni učinak i potiče budnost i aktivnost."
Keramičke pločice
O drugoj sobi s izlogom, u kojoj je recepcija, a popločana je u keramičke pločice, govori Žinić: "Razlog je kao i kod ružičaste sobe - da bude neočekivano za jedan izlog u trgovačkom centru s high-end brendovima. Sirovost bijelih keramičkih pločica u potpunom je kontrastu s estetikom ostalih izloga u okruženju, a inspiracija je bila starinska mesnica pa je Brigada nabavila starinske pločice 15x15 (danas su uglavnom prisutne pločice 20x20). Ideja je da ovdje osim recepcije izlažemo i naše najnovije radove."
Imaju i luster napravljen od satelitskih antena koji je dizajnirala Brigada i objavljen je u gotovo svim svjetskim dizajnerskim portalima. Smatraju ga jednim od upečatljivih elemenata koje su prenijeli iz starog ureda. Na betonskim stupovima se nalaze neonske lampe u jarkim bojama, koje su stavili radi partyja i evenata jer prostor koriste i za takve namjene.
Davor Bruketa govori i o natpisima na zidovima: "Natpisi ‘pre*ebeno‘ i za ‘k****‘ na suprotnim stranama prostorije u kojoj svi sjede su tipografske intervencije tipografa Borjana Pavleka i podsjećaju na ekstremne ishode ideja jer ideje mogu biti s jedne strane genijalno inovativne ili s druge dosadne i neučinkovite u rješavanju problema."
Osim što će povremeno mijenjati umjetnička djela u izlogu, i unutar ureda imaju nekoliko umjetničkih djela.
U prolazu između stolova je skulptura Jelene Azinović "s anoreksično mršavom i pretjerano pretilom ženom, koja nam je upozorenje što se događa ako zlorabimo svoju ulogu". Potom su tu skulptura "Oblak" Mateja Vukovića i "Bunar" Magdalene Pederin, a u sobi za sastanke na zidu je grafika "Igranje br. 27" Stefana Hausa.
Stalak za biljke
Od Brigade su kao poklon za useljenje dobili dvije ogromne stolice kao za suce u tenisu koje su, govore, "bile zezancija na račun toga što sada ni nas dvojica nemamo svoj zasebni ured. U praksi služe kao super stalak za biljke."
Brigada im je, dakle, dizajnirala ured: "Kao i za prethodno preuređenje ureda, i za ovaj novi smo surađivali s agencijom Brigada koja se bavi uredskim i prodajnim prostornim konceptima, a u cijeli smo proces uključili i voditelje agencijskih timova i odjela. Istaknuti su ostaci tvornice za koju je prostor originalno izgrađen, poput betonskih stupova koji su ostavljeni kako smo ih zatekli. U suprotnosti s tim grubim industrijskim površinama su zaglađeni podovi i drveni namještaj koji u industrijsko okruženje unosi element prirode. Iz istog razloga, kao kontrast betonu, ubačene su tkanine, ne samo za zastore nego i za ventilaciju koja umjesto kroz aluminijske cijevi prolazi kroz cijevi od tkanine koja omogućuje prirodniju disperziju zraka.
Za razliku od prostora koji nije direktno izložen javnosti, zone istaknute prema javnosti, odnosno prostorije s izlozima, imaju više karaktera, monokromne su u neočekivanim bojama i s neočekivanim materijalima."
Damjan Geber iz Brigade o prostoru kaže: "Nismo se vodili trendovima, već potrebama ljudi i organizacije. Svaki naš projekt je jedinstven jer su i svi ljudi ili kompanijske kulture jedinstveni pa kroz bihevioralne analize, radionice i stručno znanje koje gradimo preko 15 godina stvaramo prostore primjerene upravo tim ljudima koji će u njima boraviti. Možda je jedini ‘trend‘ kojim se vodimo praktički od početaka Brigade zapravo održivi dizajn. To znači prije svega da već u početnim fazama projekta razmišljamo o materijalima koje koristimo, kako ih koristimo i koliko je najmanje potrebno intervenirati u prostor kako bismo dobili željeni rezultat."
Briga o okolišu
Važno im se, nastavlja, brinuti o okolišu: "Koristili smo puno manje materijala nego što je uobičajeno za urede, a za materijale koje smo koristili smo nastojali da budu reciklabilni, poput aluminija, stakla i drva. Svjesni smo jako da sve što srušimo u zatečenom, kao i sve što će se srušiti nakon što je naš projekt završio svoj život, postaje otpad koji se samo djelomično može reciklirati. Tako smo i u ovom projektu zadržali maksimalne elemente prostora stare tvornice Astra koje smo zatekli te ih uz minimalno potrebne zahvate kako bismo realizirali željenu organizaciju ureda uključili u samu estetiku i dizajn. Optimizirali smo korištenje energije na način da su sustav za ventilaciju te grijanje i hlađenje isti, što nije uobičajeno za uredske prostore. Sustav upuhuje svježi zrak i kroz cijeli ga prostor distribuira putem platnenih cijevi koje se napuhavaju i ujedno griju i hlade. Takva distribucija troši manje energije nego standardni sustav. Osim toga, već nekoliko godina smo dio inicijative ‘Postani plastic-free tvrtka‘ i nastojimo minimizirati uporabu plastike u uredu, posebno jednokratne."
Zajedno sa Bruketom i Žinićem, već su više godina povremeno znali razgledavati potencijalne nove uredske prostore: "Prostor u Centru Kaptol nam se najviše svidio i kada su se odlučili za njega, zapravo smo pitali zaposlenike kakav prostor žele i trebaju kroz seriju radionica. Ono što nam je u startu bilo važno je da je prostor fleksibilan za reorganizaciju i da bude zanimljiv jer se to na neki način od kreativne agencije i očekuje. Na radionicama smo definirali smjer za dalje. Ideju da svi sjede za jednim velikim stolom željeli su već dugo, otprije možda 10 godina, kada su razmatrali jedan mogući novi uredski prostor. Bila je riječ o velikoj prostoriji koja je baš pozivala na to. Vratili su se toj ideji nakon što smo prvi put ugledali veliku halu u Centru Kaptol. Prvotna je zamisao bila da u prolazu između dva velika stola budu biblioteka, polica s nagradama, male telefonske govornice i bilje, ali smo s odustali u trenutku kada je stolar postavio stolove. Tada smo odlučili da prolaz ne zakrčimo, nego da ga ostavimo otvorenim za komunikaciju, druženja, prezentacije i tulume i da u njega stavimo samo nekoliko skulptura. Na taj način se otvorio i zanimljiv pogled izvana, kroz izlog i kroz staklene stijene koje dijele središte ureda od trgovačkog centra. Znali smo i da tu žele otvarati izložbe."