Blago iz JALŽABETa

Prvo predstavljanje luksuznih predmeta od jantara i zlata nakon velike pljačke

Gomila u Jalžabetu

 Hrvatski Restauratorski Zavod, K. Sobat
Predmeti su pronađeni u grobnom humku Gomila - najvećoj dosad istraženoj vladarskoj grobnici istočno halštatske kulture u Europi

U Zlatnoj dvorani palače Vojkffy-Paravić na Gornjem gradu u petak će biti premijerno predstavljano blago iz Jalžabeta, jednog od najpoznatijih arheoloških lokaliteta u našoj zemlji koje je prije nekoliko godina bilo u središtu pozornosti medija i javnosti zbog velike pljačke koja se dogodila ondje.

Pljačkaši su u međuvremenu uhićeni i sada je pred nama prvi pogled u sve ono što su arheolozi iz Instituta za arheologiju tijekom posljednje četiri godine na tom lokalitetu - jednom od najbolje očuvanih monumentalnih krajolika starijega željeznog doba u Europi koje datira iz sredine 6. stoljeća pr. n. e. - pronašli, a restaurirali stručnjaci iz Hrvatskog restauratorskog zavoda. A riječ je o pravoj senzaciji - rijetkim i luksuznim predmetima od zlata i jantara, primjercima vrhunskog umjetničkog obrta iz tog vremena. Predmeti su pronađeni u grobnom humku zvanom Gomila - najvećoj dosad istraženoj vladarskoj grobnici istočno halštatske kulture u Europi.

image

Zlato iz Grobnice

Hrvatski Restauratorski Zavod
image

Gomila u Jalžabetu

Hrvatski Restauratorski Zavod, K. Sobat

- Jedan je to od najljepših primjera prapovijesne grobne arhitekture uopće - kaže za Jutarnji voditelj istraživanja, arheolog Saša Kovačević. Visoka osam i promjera gotovo 65 metara, u njoj je, smatraju arheolozi, pokopana važna osoba, vjerojatno halštatski knez koji je spaljen na lomači sa životinjama koje su žrtvovane tijekom pogrebnog obreda.

- Vladar koji je ovdje pokopan pripadao je samom vrhu tadašnjeg društva i njegov je utjecaj mogao prelaziti granice varaždinske regije. U zagrobni je život taj halštatski knez ili kralj, uz predmete od bronce i željeza, poslan s oružjem, nakitom i drugim uporabnim predmetima koje su koristili najviši slojevi društva toga vremena. Jalžabetski kralj nedvojbeno je bio istaknuta, moćna i bogata osoba, netko na vrhu halštatskog društva - objašnjava Saša Kovačević.

Tijekom istraživanja uočili su, dodaje, i da je grobna komora veličine okvirno 12x12 m bila vrlo kompleksno građena.

"S istočne strane na komoru se nadovezuje monumentalni svečani pristupni hodnik - dromos. Osnovni građevinski materijal činilo je nekoliko vrsta kamena: obluci, vjerojatno doneseni iz Drave, pješčenjak te u znatno manjoj mjeri, vapnenac. Od ostalih materijala obilno je korišteno drvo te glina i velike količine ugljena. Komora je bila na krepidi, podestu od lomljenog kamena i oblutaka promjera okvirno 30 m, koji je jasno ograničen pažljivo izrađenim suhozidnim vijencem od probranih, poslaganih velikih kamenih ploča. Obluci i siva glina te velike količine ugljena pokrivali su kompozitno građene zidove komore s vanjske strane. Pod komore s unutarnje strane bio je u cijelosti pokriven fino kalanim i pažljivo posloženim pločicama pješčenjaka." Prema kompleksnosti gradnje, tvrdi arheolog, ova je grobnica u samom vrhu u svjetskim razmjerima. No, još predstavlja veliku zagonetku za struku. "Pokušavamo otkriti sve te zagonetke koje su pred nama, ali istovremeno krećemo s predstavljanjem cijele Gomile kao atrakcije u smislu čiste vrhunske znanosti, ali i vrhunske zabave za posjetitelje."

image

Digitalna 3D rekonstrukcija grobne komore

Hrvatski Restauratorski Zavod

Istraživanje lokaliteta Jalžabet počelo je 2017. godine u sklopu projekta EU "Monumentalni krajolici starijega željeznog doba Podunavlja" koji je povezao arheološku baštinu i turizam te u kojemu je sudjelovalo 11 partnera iz pet srednjoeuropskih zemalja. Institut za arheologiju u projektu je radio na istraživanju, očuvanju i prijedlogu strategije održivog korištenja tog vrijednog prapovijesnog krajolika u Jalžabetu.

Na samom početku istraživanja, 2017. godine pri obavljanju završnih priprema za nedestruktivna istraživanja arheološkog krajolika na lokalitetu Bistričak u središtu kojega je i gigantska prapovijesna grobnica, međutim, naši su arheolozi otkrili da je Gomila teško oštećena tijekom pljačke.

image

Arheološko istraživanje

Hrvatski Restauratorski Zavod, S. Kovačević

Zatečena situacija na terenu poprilično ih je zaprepastila te su taj čin proglasili neviđenim kulturocidom, a o znamenitom lokalitetu izvještavalo se, na žalost, u crnoj kronici umjesto u kulturnim rubrikama.

- Riječ je o kriminalnom i kaznenom djelu kulturocida i o uništavanju hrvatske kulturne baštine. To je kao da provalite u zagrebačku katedralu i ispraznite riznicu - rekao je Kovačević nakon otkrića pljačke. - Da nismo počeli s iskapanjima, vjerojatno bi sve odnijeli, a nitko ne bi uopće znao da je tumul opljačkan. Došli smo u pravi trenutak, okvirno je petina grobnice oštećena u vandalskoj pljački - kaže arheolog.

Zbog opasnosti od daljnjeg oštećenja tog vrijednog arheološkog spomenika uslijedila su zaštitna arheološka istraživanja interventnim sredstvima Ministarstva kulture i medija koja su potvrdila da je grobnica pod Gomilom jedan od najljepših dosad istraženih primjera monumentalne prapovijesne grobne arhitekture u Europi. Uz kraljevsku grobnicu Filipa II. Makedonskog u Vergini (otvorena za posjetitelje 1993.), Százhalombattu u Mađarskoj (1996.) ili Hochdorf u Njemačkoj (1991.), svrstava se među iznimno rijetke arheološke spomenike toga tipa u Europi. Zbog svega toga Gomila zaslužuje, smatra arheolog, i posebnu prezentaciju. U svemu vidi veliki turistički potencijal te je u planu, kako najavljuje, muzej odnosno prezentacijski centar ili arheološki park, gdje će se predstavljati nalazi na najsuvremeniji način. Projekt potpisuje profesor Goran Rako, autor Muzeja vučedolske kulture, Arheološkog muzeja Narona te obnove vukovarskog vodotornja sa suradnicima iz Radionice arhitekture. "- Varaždinska regija ima veliki potencijal da aktiviranjem kulturnih dobara, pa i arheoloških lokaliteta i spomenika, na održiv i ispravan način postane biser kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. Bit će to, bude li sve išlo prema planu, jedna od zanimljivijih arheoloških atrakcija u ovom dijelu Europe. Projekt bi se sufinancirao iz fondova EU, a Varaždinska županija već je počela otkupljivati privatne parcele za potrebe prezentacije - istaknuo je Saša Kovačević.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. prosinac 2021 16:10