Povijest kvartova

Putovanje periferijskim putevima i zaprežnim kolima, prema starim gostionama i prvim neboderima

Izložba pod nazivom Trnje - prostor i ljudi u Muzeju grada Zagreba.
Na fotografiji: autori koncepcije izložbe Kristian Strukić i Goran Arcabić.
 

 Boris Kovačev/Cropix
Projekt Kristiana Strukića iz MGZ-a započeo je istraživanjima na prvoj izložbi o novozagrebačkom naselju Trnsko

Pet studijskih izložbi, deseci tema, stotine fotografija iz dvjestotinjak obiteljskih albuma, pedeset sati snimljenih audiozapisa i dvanaest godina trajanja - rezime je to jednog od najambicioznijih izložbenih projekata u našoj muzejskoj praksi. "Zagrebački kvartovi" Muzeja grada Zagreba možda su i došli do kraja ovog ljeta, ali trajat će i dalje u virtualnom prostoru. Na posebnoj stranici (www.zagrebkvartovi.hr) kroz izbor sadržaja i dokumentarnu građu može se, naime, pogledati svojevrsni sažetak uličnih, studijskih i tematskih izložbi te drugih događanja i popratnih publikacija, realiziranih u sklopu tog projekta koji je trajao nešto malo više od jednog desetljeća. Kako je stranica zamišljena kao muzej, ona donosi i jednu posebnu virtualnu izložbu, koja se i dalje nadopunjuje materijalima.

Kako je sve počelo, prisjeća se autor i voditelj projekta Kristian Strukić:

image

Kristijan Strukić, kustos Muzeja grada Zagreba.

Marko Todorov/Cropix
image

Kristijan Strukić, kustos Muzeja grada Zagreba.

Marko Todorov/Cropix
image

Kristijan Strukić, kustos Muzeja grada Zagreba.

Marko Todorov/Cropix

"Projekt Zagrebački kvartovi započeo je 2009. istraživanjima na prvoj studijskoj izložbi o novozagrebačkom naselju Trnsko, pod nazivom 'Pola stoljeća Trnskog - priča jedne generacije', koju smo otvorili 2010. godine. Nakon toga, uslijedile su još četiri studijske izložbe, i to 'Zagrebačka Dubrava od predgrađa do grada', 'Maksimir - povijest i kvartovski simboli', 'Trešnjevka - prostor i ljudi' te 'Trnje - prostor i ljudi'. Nakon zamišljenog ciklusa, projekt je završio u ljeto 2021. godine".

Tim projektom, naglašava Strukić, htjeli su istraživati i predstaviti pojedine, možda manje istražene i predstavljane, dijelove Zagreba te staviti naglasak na interakciju Muzeja grada Zagreba s građanima, dodatno se povezati s njima.

image

Zagreb foto

image

Zagreb foto

image

Zagreb foto

image

Zagreb foto

image

Zagreb foto

image

Zagreb foto

image

Zagreb foto

image

Zagreb foto

Kako pojašnjava, radi se prije svega o izložbenom projektu, stoga su središnja aktivnost bile studijske izložbe s popratnim publikacijama. "Na izložbama i u publikacijama predstavili smo brojne teme vezane uz izgradnju, modernizaciju, privredu, društveni život i svakodnevicu tih kvartova. Naravno, neke teme zahtijevaju i daljnja istraživanja i prezentaciju, a uz ostalo, nadamo se da smo projektom potaknuli i druga istraživanja, kako ovih, tako i drugih kvartova. U projekt su bili uključeni povjesničari, povjesničari umjetnosti, arhitekti, antropolozi i drugi".

Radeći na tom ambicioznom projektu, kustosi su došli i do nekih zanimljivih otkrića, iako, reći će autor projekta, teško je nešto izdvojiti nakon pet studijskih izložbi s desecima tema i stotinama izložaka: "Ali, recimo, fotografijom do koje smo došli otkrili smo kako je izgledala ulica Dubrava 1940-ih, saznali smo kako je obitelj Šarić vodila restauraciju u parku Maksimir 1920-ih i 1930-ih, zatim o početcima Trešnjevačke tržnice, o važnosti Trnjanske ceste za Trnjane nekad".

Na izložbama i u publikacijama objedinili su brojnu građu iz fundusa Muzeja grada Zagreba, navodi Strukić, ali i onu posuđenu od brojnih institucija, udruga i od dvjestotinjak privatnih osoba, kao i istražene novinske članke.

Taj interaktivni pristup u kojemu su važan sadržaj izložbi postala sjećanja pojedinaca i fotografije iz obiteljskih albuma, pridonosio je, ističe autor projekta, upravo tom željenom otvaranju i povezivanju Muzeja s građanima, dok su "ujedno priče ispričane iz perspektive stanovnika prenosile na izložbe djelić atmosfere kvartovske svakodnevice, pružajući pogled iznutra".

Upravo priče stanovnika čine još jedan važan dio projekta - virtualnu izložbu "Kvartovske priče - pogled iznutra", koja se može pogledati na već spomenutoj mrežnoj stranici. Riječ je o audiozapisima sjećanja na zagrebačku svakodnevicu većim dijelom druge polovice 20. stoljeća. Prikupljeno je stotinjak sjećanja, s pedesetak sati snimljena sadržaja iz velikog broja zagrebačkih kvartova: od Podsuseda na zapadu, do Novog Retkovca na istoku, od Gračana i Šestina na sjeveru, do Trnskog na jugu. Za potrebe virtualne izložbe napravljen je izbor kraćih segmenata nekoliko desetaka priča.

"Prva kvartovska priča snimljena je 2009. godine. Bilo je to sjećanje Slavka Cvetnića, jednog od prvih doseljenika u Novi Zagreb početkom 1960-ih", prisjeća se Kristian Strukić.

"Nakon toga, uslijedilo je snimanje i drugih priča, a tijekom terenskog dijela istraživanja za studijske izložbe o Trešnjevci i Trnju uličnom izložbom "A koje su vaše kvartovske priče?", postavljene početkom 2017., istaknuli smo važnost tog segmenta za projekt. Također, imali smo i dobru suradnju s Radio Sljemenom, gdje su pojedine priče bile emitirane".

Od svih priča posebno izdvaja one vezane uz poplavu koja je pogodila Zagreb 1964. godine, i koje su, kako kaže, dosta dramatične. "Poplava je, prema mnogim sjećanjima, prilično utjecala na živote ljudi, posebno u onim kvartovima koji su uz rijeku Savu. O tome su nam pričali, primjerice, Milica Kušanić s Trešnjevke, ili, pak, Zdenka Vukman s Trnja, koja je istaknula da je poplava u potpunosti promijenila njezin život".

Izložba kojom je započeo čitav projekt prije dvanaest godina nosila je naziv "Pola stoljeća Trnskog - priča jedne generacije", i predstavila je prvo cjelovito planirano i urbanizirano novozagrebačko naselje. "Izložba je govorila o urbanističkom konceptu kojim se tada rješavao najveći gradski problem nedostatka stanova, prouzročen velikim migracijama zbog industrijalizacije. Ujedno smo izložbom podsjetili na prelazak Zagreba na desnu obalu Save. Važan dio izložbe govorio je o životu u naselju, svakodnevici, međusobnom povezivanju stanovnika i stvaranju "kvartovskog duha".

Druga izložba iz ciklusa održana je 2012. godine, i bila je posvećena Dubravi, području smještenom u istočnom dijelu Zagreba, a koje administrativno postaje dio gradske cjeline krajem 1940-ih i početkom 1950-ih godina. Izložba je predstavila spomenuto zagrebačko područje od trenutka kada ono počinje dobivati prve urbane vizure, tj. kada započinje njegova transformacija iz prostora na kojem se nalaze zagrebačka prigradska sela - odnosno predgrađa - do punopravne gradske cjeline.

Dvije godine nakon izložbe "Zagrebačka Dubrava - od predgrađa do grada", slijedi "Maksimir - povijest i kvartovski simboli".

"Slijed tema unutar izložbenog prostora okvirno je preslikao model maksimirskog područja, pri čemu smo istaknuli važnija mjesta tog prostora, ali i Zagreba u cjelini, poput parka Maksimir i Zoološkog vrta, maksimirskog stadiona i GNK Dinamo, Maksimirske ceste i prvih obrtnika, Kvaternikova trga, starih stambenih naselja (Stara Pešćenica, Željezničarska kolonija i Gogoljin brijeg), tvornica Patria, Fotokemika, RIZ i Kraš, stare škole i crkve u Remetama te bukovačke ljetnikovce, škole i bolnice na Jordanovcu, Lašćini itd".

Od studenoga 2017. do veljače 2018. godine trajala je, pak, četvrta studijska izložba "Trešnjevka - prostor i ljudi", a ubrzo nakon nje slijedi izložba "Trnje - prostor i ljudi". "Dvjema izložbama istovjetnog koncepta, s povezujućim temama, usporedili smo povijest Trnja i Trešnjevke. Promjene u prostoru, koji je postao dijelom Zagreba već njegovim administrativnim ujedinjenjem 1850. godine, bile su zanimljive za istraživanje i prezentaciju. Izložbe su govorile o transformaciji tih prostora, od njegove pojave na kartama i regulacijama Zagreba u 19. stoljeću, preko bujanja radničkog slama i(li) o životu sela, pokušaja konsolidiranja tog dijela grada u razdoblju između dvaju svjetskih ratova, do urbanizacije i ubrzane modernizacije nakon Drugog svjetskog rata te postupne integracije tih prostora u gradsko tkivo".

Uz tih pet studijskih izložbi projekt je uključivao i razna druga događanja, kao i ulične izložbe (Što je za Vas Dubrava?, 20 kvartovskih slika starog Maksimira, A koje su vaše kvartovske priče?), koje su postavljali u tematiziranim kvartovima, a kojima su se najavljivale velike izložbe. One su ujedno bile poticaj za prikupljanje materijala, koji su zatim pokazivani na tim studijskim izložbama u Muzeju. U sklopu Pedagoško-andragoškog odjela Muzeja, postavili su, ističe Strukić, i neke manje tematske izložbe u suradnji s pojedinim školama, a izložbu fotografija studenata "Kvartovska slika" realizirali su u suradnji s Odsjekom snimanja Akademije dramske umjetnosti. Isto tako, terenskim istraživanjima za Muzejski fundus fotodokumentirali su sva područja koja su predstavili.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2022 11:48