Akademija likovnih umjetnosti u Ilici 85 među građevinama je koje su ozbiljnije stradale tijekom potresa u Zagrebu. Na ALU se uči teorijski dio, ali se i slika, oblikuju se kipovi, restaurira se, izrađuju grafike, mozaici...
No, s obzirom na količinu oštećenja koje je pretrpjela, u pojedinim njezinim dijelovima, čak i kad pandemija koronavirusa prođe, teško da će se moći raditi. Najozbiljnije su stradale prostorije na zadnjem katu zdanja Akademije, gdje se školuju budući slikari, kipari, restauratori, ilustratori, animatori i srodna zanimanja. Tamo su, među ostalim, ateljei Zoltana Novaka i Ksenije Turčić i njihovih klasa.
Poznati umjetnici
U te se ateljee u ovom trenutku gotovo da i ne može ući, krov je urušen, na podu leže žbuka, nekoliko već naslikanih slika, štafelaji, kistovi i ostaci umivaonika, a na zidu je ostala jedna duplerica iz časopisa. Izvana se, kad dolazite s Ilice, na ovoj žutoj građevini primjećuje samo napuklina na trećem katu, no iznutra je situacija znatno gora. Na tom katu vidi se otvoreno nebo, zidovi su ili potpuno urušeni ili su se pomaknuli.
To su prostori koji imaju veliko značenje u struci, među ostalim i zato što su u njima radili mnogi poznati umjetnici. Primjerice, u jednom od teško stradalih ateljea radio je i glasoviti profesor Marino Tartaglia. Kasnije se tu preselio Đuro Seder, no kako je prešao devedesetu godinu, a do četvrtog se kata ipak valja popeti, dobio je atelje u prizemlju.
Oštećeni su zidovi potkrovlja
Zgrada u Ilici dobila je žutu naljepnicu s naznakom “privremeno neupotrebljivo”, što znači da određeni rizici postoje. U njoj nas je dočekao dekan akademije Tomislav Buntak sa svojim timom. Iako su oštećenja na donjim katovima manja, ipak postoje. Neka su vidljiva i u njegovoj, dekanskoj sobi iako se nalazi na prvom katu. Na tom je katu stajala i slika višegodišnjeg profesora Zlatka Kesera koja je tijekom potresa pala na pod, no nije oštećena.
Kako nam kažu Buntak i njegovi suradnici s Akademije, Danko Friščić, Alan Novoselec i Maja Rožman, postoji velika mogućnost da će se treći kat morati rušiti. Na taj se kat može ulaziti, obišli smo ga, no popucali su mnogi pregradni zidovi i studentima, budućim umjetnicima, gotovo je nemoguće garantirati sigurnost tijekom studija.
Oštećenja na trećem katu zgrade
Veliki troškovi
Treći kat nadogradnja je na Akademiji, podignuta nakon Drugog svjetskog rata. Akademija se, naime, više puta nadograđivala. Buntak ima prijedlog kako spasiti situaciju.
- Već se dulje vrijeme, godinama, govori o kampusu ALU i mislim da bi to bilo idealno rješenje. Dobra je to prilika i mislim da se može realizirati. U građevinu u Ilici, uostalom, dolazi najveći broj studenata, i oni kojima nije ovo matična zgrada ovdje slušaju povremena predavanja - kaže.
Je li im bio šok kada su nakon potresa ušli na ALU?
Treći kat zgrade pretrpio je znatna oštećenja
- Na početku jest, no zapravo se to moglo očekivati. Građevina dugi niz godina nije održavana, idejom da se napokon realizira kampus nastojimo razmišljati za budućnost, pronaći nešto pozitivno u čitavoj ovoj situaciji - govori nam Buntak.
Sami su otprilike izračunali troškove.
- Kada bi se išlo u obnovu, a riječ je o ogromnoj kvadraturi i o nekoliko zgrada, to bi koštalo, prema našim izračunima, oko 100 milijuna kuna. Kada bi se krenulo u gradnju kampusa, stajalo bi oko 140 milijuna.
Podsjetimo, da bi gradnja kampusa obuhvatila sedam faza, a jedna od njih je gradnja novog ALUArt Foruma, za koji je svojedobno bio raspisan međunarodni natječaj o kojem se puno pisalo u javnosti i na kojemu su pobijedili slovenski arhitekti multiPlan (Žnidaršić i Žlajpah).
Na Akademiji se, inače, školuje četristotinjak studenata, a njih 350 su redoviti studenti. Imaju zaposleno nešto više od stotinu ljudi kada se uzme u obzir i administrativno osoblje
