ZAGREB - “Nisam kriv” naziv je izložbe Petra Dabca u Klovićevim dvorima. Predložila ga je kustosica Marina Viculin, inspirirana fotografijom koju je Dabac snimio u svojoj kući: na frižider, naime, lijepi naslove iz novina koje mu se učine zgodnim.
Njegova je izložba kronika svakodnevnice, zabilješke su to iz života ponajviše zagrebačkih ulica i kafića, pa u šali kaže da je pola fotografija iz birtije.
Retrospektiva radova od 1959. do danas donosi nam Petra Dabca u svjetlu u kakvom ga nismo imali prilike doživjeti. Njegov je opus kroz više od četiri desetljeća raznolik, radio je i eksperimentalne i apstraktne fotografije, koje podrazumijevaju drugačiji način rada i razmišljanja, no ako se usmjerimo na onaj opus Petra Dabca koji najbolje poznajemo, fotografa koji uvijek s aparatom u ruci spontano bilježi svakodnevne situacije, nježnog kritičara epohe, postaje jasno: njegove će fotografije, a ne onih koji na pet minuta uhvate svjetlo reflektora, ostati društvenom kronikom vremena.
Ovako otprilike izgleda svakodnevnica koju snima u Kroli, kafiću u Radićevoj ulici: jedan je upravo kupio veliku Titovu sliku na sajmu, drugi je došao s obitelji, treći zamišljeno sjedi sam, nekih više ni nema među nama...
Protagonisti su brojni: Đelo Hadžiselimović , Vladimir Tomić, pa jedna od fotografovih muza, profesorica matematike Maja Moro, kustos Mladen Lučić, fotografi Mio Vesović, Ivan Posavec, Damjan Tadić...
Malo je fotografija snimljenih u ateljeu. Među njima je i jedna fotografkinje Marije Braut, lijepe, mlade, bose, u fotografskoj kuti. Ili njegove prve ljubavi Jasne:
- Tošo je volio kad mu dovodim zgodne kolegice u atelje - prisjeća se Petar Dabac, koji se, motajući se još kao dječak po ateljeu slavnog strica, odlučio da će biti fotograf. Nije tome odmoglo niti nezadovoljstvo njegove bake Hermine Dabac, koja je za Tošu govorila: Imam dva sina, jedan je gospodin, a drugi fotograf.
Baka Hermina pozira i na jednoj od fotografija na izložbi. Na povratku s mise u Markovoj crkvi , s kišobranom u ruci i mrežastim rukavicama na rukama, sva u crnom, prijekorno gleda unuka koji u crkvu ne ide.
Mokri kolnici Ilice koje snima dok se kao student u gluho doba vraća doma, štand u Mariji Bistrici koji u isto vrijeme prodaje fotografije svetaca i one erotskog sadržaja, duhoviti grafiti... samo su neki od motiva sa izložbe.
Autoru je najdraži grafit “Džabe si krečio”, koji je nastao dan nakon što je svježe okrečen jedan zid: - Važan mi je zbog poruke. Trudiš se nešto cijeli život, i na kraju ti je sve džaba.