Filozof Neven Sesardić na svojem se Facebooku osvrnuo na izložbu "Sedamdesetprva", koja je posljednjih nešto više od mjesec dana otvorena u Klovićevim dvorima, a koja tematizira spomenutu godinu, "jednu od prijelomnih godina u kojoj je simbolički sažeto dinamično razdoblje hrvatske suvremene povijesti".
"Imam jedan prigovor. Mislim da je velika pogreška da su na ulazu na izložbu stavljene riječi Pabla Nerude (vidi sliku),” napisao je Sesardić, te priložio fotografiju na kojoj su ispisani Nerudini stihovi „možete posjeći sve cvjetove,/ali ne možete spriječiti/dolazak proljeća", uz opasku da je pjesnik 1971. godine, koja je i tema izložbe, dobio Nobelovu nagradu za književnost.
"Opće je poznato da je Neruda godinama bio staljinist, zbog čega je i dobio Staljinovu nagradu 1953. Napisao je i 'Odu Staljinu' u kojoj piše i ovo: 'Staljinisti. Ponosno nosimo to ime. Staljinisti. To je poredak naših dana!'. Brojni hrvatski studenti i intelektualci bili su nakon 1971. osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne u montiranim političkim procesima, a posjetitelje izložbe o tim događajima dočekuje citat jednog notornog staljinista", napisao je Sesardić.
Za komentar na njegovu opasku smo pitali Ivana Zvonimira Čička.
- Neruda je bio revolucionar i pjesnik. Ono što je važno jest sadržaj stihova, koji su u ovom slučaju proročanski i sasvim prikladni – kaže Čičak, dodajući da se '71. često citirao i Krleža, konkretno njegov "Plameni vjetar".
Neruda je, nastavlja, isto kao i Federico García Lorca, "bio revolucionar". Na upit o Nerudinoj pjesmi koja je svojevrsna oda Staljinu, a koja je nastala 1953. godine, Čičak odgovara:
- Smiješno je uopće raspravljati o tome, u to su vrijeme svi tako pisali. Koliko je takvih stihova, primjerice, ispisano i Titu? Koji je do Rezolucije Informbiroa isto tako bio Staljinist - zaključuje Čičak.
Na situaciju se osvrnula i Matea Brstilo Rešetar, ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja.
- Fokus ove rasprave i komentara je besmislen. Citat Pabla Nerude koji je 1971. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost, u smislu prezentacije nacionalnog reformnog pokreta „Hrvatskoga proljeća“ i njegovih nositelja ne treba posebno objašnjavati! Smisao i simbolika su jasni, a to je u konačnici nada koju su proljećari ostvarili početkom devedesetih godina 20. st. pridonoseći stvaranju samostalne i suverene Republike Hrvatske. U konačnici, svatko ima pravo na vlastitu interpretaciju. Koncept izložbe i njezina poruka su jasni te pozivam javnost da istu razgledaju u cijelosti kako bi stekli potpuni uvid u jedno od najznačajnijih događanja hrvatske suvremene povijesti – kaže Matea Brstilo Rešetar.