ZAGREB - U Središnjem muzeju u Ulmu 21. listopada otvara se izložba čija je tema hrvatska umjetnost na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Tamo putuje 100 odabranih umjetnina iz zagrebačke Moderne galerije. One su nastale dijelom u 19. stoljeću, no mahom datiraju u prva tri desetljeća 20. stoljeća, što je izuzetno produktivno razdoblje za hrvatsku umjetnost. Umjetnine u Njemačku kreću 10. listopada.
Međutim, iznenadili smo se kad smo u katalogu ugledali i neke slike koje su u ovom trenutku u Klovićevim dvorima u sklopu izložbe “Strast i bunt: Ekspresionizam u Hrvatskoj”, koja traje do 6. studenoga. Među njima je i “Cinik” Vilka Gecana iz 1921. godine, rad koji je predstavljen i na naslovnici zagrebačke izložbe kao ključno djelo ekspresionizma:
Ugovor iz 2009.
- Da, ukupno šest djela s izložbe u Klovićevim dvorima ide na izložbu u Ulm. Ugovor za tu izložbu potpisali smo već 2009. godine. Riječ je o djelima bez kojih, smatrali smo, jednostavno ne bi bilo smisla izlagati jer ne bi mogli dobro pokazati umjetnost tog razdoblja. Uz “Cinika”, tu su i “Obitelj kod stola”, također Vilka Gecana, “Čovjek s crvenom bradom” Zlatka Šulentića, “U gostionici” Marijana Trepšea, “Autoportret” Marina Tartaglie i “Portret glumca” Petra Dobrovića - kaže Biserka Rauter Plančić, ravnateljica Moderne galerije.
Primijetili smo i “Golgotu” Ljube Babića? - Ne, to nije isti rad. Slika koja odlazi u Ulm je naša, a slika izložena u Klovićevim dvorima je iz Sarajeva. Postoje dvije jako slične Babićeve verzije “Golgote”, razlika je samo u kompoziciji likova koji se uspinju - nadodaje Biserka Rauter Plančić.
Velika posudba
Nije neuobičajeno da se postave fotografije djela koja su posuđena. Doduše, puno češće u stalnim postavu, rjeđe na izložbama. No, u ovom slučaju slike odlaze usred izložbe, a “Cinik” je, usto, apostrofiran kao najvažniji rad, uz “Autoportret” Marina Tartaglie koji također kreće za Ulm: - Mi već imamo jednu fotografiju na izložbi, a to je Šulentićev “Portret doktora Pelca”, koji nismo uspjeli dobiti jer se nalazi u depoima muzeja u Beogradu. Fotografija je uvećana na dimenzije stvarne slike, a tako će biti i s ovih šest umjetnina koje odlaze u Njemačku - kaže Vesna Kusin, ravnateljica Klovićevih dvora. Iz Moderne galerije, osim ovih šest, posudili su još 26 slika.
Ipak, hoće li posjetitelj koji obilazi izložbu sutra i onaj koji je posjeti za dvadeset dana imati jednak uvid u izložbu? - Ne. No podsjećam da na izložbi ima sveukupno 280 umjetnina. A svih šest umjetnina putem fotografija stavljamo u kontekst, pa sam sigurna da i na ovaj način posjetitelji mogu dobiti uvid u ono što je ekspresionizam - kaže Kusin.
Dobro da putuju
Autor izložbe “Strast i bunt” Zvonko Maković nadodaje: - Može vam se dogoditi da dođete u Rijksmuseum u Amsterdam i da je neka slika od tamo posuđena za izložbu, pa gledate minijaturnu reprodukciju na fotografiji. Dobro je da ova djela putuju u Ulm, to je važan muzej i bitno je da se naša umjetnost tamo pokaže. Da smo uzeli neki drugi termin, onda ne bismo imali neke druge slike. Znao sam da će “Cinik” otputovati u Njemačku, no smatrao sam isto tako važnim da ga istaknem na naslovnici izložbe.
Naglasak na radovima münchenskih studenata
Puni naziv izložbe je “Hrvatska umjetnost u europskom kontekstu na prijelazu 19/20. st.” Naslovna je slika izložbe, na katalogu, ali i na plakatima u Ulmu, “Kiša” Milana Steinera, antologijsko djelo našeg slikarstva. - Mi smo kustosima njemačkog muzeja prepustili odabir slike za naslovnicu kataloga i plakat izložbe - objašnjava Biserka Rauter Plančić. Za koncepciju izložbe je zadužena Ivana Rončević Elezović, kustosica Moderne galerije, a Christian Glass je kustos s njemačke strane. Istaknuta su djela müchenskih studenata: Račića, Kraljevića, Becića i Hermana, među njima i Račićevi akvareli “Na bulevaru”. Zasebno mjesto na izložbi zauzima i rani Vlaho Bukovac. Izložba je otvorena do 8. siječnja sljedeće godine.