Sprema se izložba erotične umjetnosti pronađene u Pompejima. Cilj je izložbe ukazati da su prikazi opscenih scena bili svakodnevica, kako u domovima stanovnika, tako i u javnim prostorima.
Oko 70 umjetnina pokazat će da se na golotinju i seksualne scene nije gledalo kroz prizmu skandala i sramote, već upravo suprotno.
Među izloženim predmetima će biti i dva medaljona dekorirana slikama satira i nimfi, koja su pronađena na ceremonijalnoj kočiji, otkrivenoj u Pompejima prošle godine. Izložba se postavlja u Arheološkom parku Pompeji, a otvara se 21. travnja.
Posjetitelji će na turi moći skinuti aplikaciju, koja će ih voditi po najvažnijim točkama u ulici Via del Vesuvio. U njoj će obilaziti freske sa seksualnim motivima, među kojima je i jedna pronađena 2018., koja prikazuje boga plodnosti Priapusa, poznatog po prikazu s velikim i konstantno uspravnim falusom.
Tu je i freska Lede, koja je ostala trudna s rimskim bogom Jupiterom, prerušenim u labuda.
"Očekivano je da su domovi bogatijih ljudi imali više slika, no erotski su prikazi bili iznimno učestala stvar u Pompejima", izjavio je Gabriel Zuchtriegel, ravnatelj Arheološkog parka Pompeji, za Guardian, pa nastavio: "Brojni prikazi pokazuju kako su Rimljani koristili grčku kulturu kao svojevrsni kulturni kod. Velik dio umjetnosti o kojoj pričamo reflektira se na grčku mitologiju i priče koje su preuzete iz grčke tradicije", rekao je.
Djela o kojima priča prikazuju i parove u eksplicitnim seksualnim pozama, a ta je umjetnost pronađena u građanskim domovima te je slična prikazima koji su krasili zidove bordela ovog drevnog rimskog grada, kojeg je uništila erupcija vulkana Vezuva 79. godine.
"Znanstvenici su zapravo jako dugo vremena tumačili da su sve prostorije koje su bile dekorirane ovakvim scenama bile bordeli. No zapravo je i u kućama postojao prostor predviđen za seksualne aktivnosti", kaže Zuchtriegel.
Često se smatralo da su slike koje prikazuju seks u bordelima zapravo bile neka vrsta menija za usluge koje su se tamo nudile.
"Doista se tako čini jer su scene obično krasile prostor iznad svakih vrata. No prilično je riskantno na ovaj način pojednostavljivati stvari", govori, pa nastavlja: "Svakodnevica je u to vrijeme bila jednako kompleksna kao danas. Pa je nemoguće sa sigurnošću reći što se događalo sudeći samo po slikama", priča ravnatelj.
Neke od scena su i homoerorične – među njima je statua pronađena u Casa del Bracciale d'oro, jednom od najbogatijih domova u Pompejima. Ona prikazuje mladića koji je služio jednom bogatašu, kako poslužujući na gozbama, tako i ispunjavajući njegove seksualne želje.
"Ljudi u tim slikama vide oslobođenje, no treba uzeti u obzir i da su postojala i pisana i nepisana pravila te da zapravo to nije bio svijet velike slobode. Za primjer – da, homoseksualnost se tolerirala, no to nipošto ne znači da je postojala razina prihvaćanja takvog ponašanja kakvu mi danas priželjkujemo", zaključio je.