Društvo nas odmalena uči bježati od mikroorganizama, kaže mlada dizajnerica Lucija Tadić kojoj je pogled na iste u potpunosti transformirao posjet centru Ars Electronica u Linzu. Tamo je, otkriva, prvi put doživjela susret umjetnosti i znanosti, kroz primjere biomaterijala uzgojenog iz gljiva ili pak ikonografika koje prikazuju mikrobiom ljudskog tijela. Bilo je to definirajuće iskustvo, ispostavilo se, o čemu svjedoči njena izložba "Biographics" u Galeriji Bernardo Bernardi.
Tijekom rada na projektu koji u proces dizajna vizualnih komunikacija mikroorganizme uvodi kao aktivne suradnike dizajnerskog rada, kako piše stručnjakinja za vizualne komunikacije Marija Juza, Tadić je jednu sobu u stanu u potpunosti podredila istraživanju, trudeći se simulirati laboratorijske uvjete.
U početku je, pripovijeda, bila oprezna, svemu pristupala školski, ne uplićući se u rast mikroorganizama, no zatim ju je obuzela želja za eksperimentiranjem.
"Shvatila sam koliko slobode imam, pa sam pokušala primijeniti sve što bi mi palo na pamet: koristila sam raznovrsne metode u pripremi hranjivih podloga, ograničavanju rasta i kontroli kultura nakon izrastanja. Ta stalna transformacija zahtijevala je i stalnu dokumentaciju. Svakodnevni napredak pratila sam bilješkama i fotografijama mobitela, dok sam jednom tjedno radove detaljno dokumentirala u foto studiju na fakultetu", priča Tadić u intervjuu otisnutom u katalogu izložbe.
Nepredvidiv i živ
Tadić, koja je formalno obrazovanje stekla na diplomskom Studiju dizajna na smjeru vizualnih komunikacija te je dobitnica više nagrada i priznanja (Nagrada Studija dizajna, Rektorova nagrada, Da festivala te priznanje HDD-a), inspiraciju za vlastito istraživanje crpila je i iz rada drugih umjetnika, poput Brazilca Eduarda Kaca i Nizozemca Jelte van Abbema, koji je mikroorganizme primjenjivao u tisku i oglašavanju.
Njen diplomski rad temelji se "na eksperimentu, uzgoju i promatranju mikroorganizama, pri čemu proces postaje jednako važan kao i konačan rezultat. Hranjive podloge, uvjeti rasta, vremena inkubacije, kontaminacija i propadanje postaju ključni elementi metodologije. Faze se dokumentiraju, modificiraju, mijenjaju im se faktori koji na njih utječu", piše Juza pojašnjavajući da plijesan postaje medij, alat i svojevrsni koautor projekta koji je potpuno nepredvidiv i živ te je oprečan poimanju dizajna kao discipline koja koristi principe organizacije, preciznosti i potpune kontrole neživih sadržaja".
Ovaj rad značajno je promijenio i percepciju dizajna, estetike te radne etike same autorice, koja se, priznaje, u profesionalnom razvoju trenutno odmaknula od uzgoja mikroorganizama i posvetila istraživanjima vezanima uz digitalni sadržaj. Mikroorganizmima se, ipak, namjerava vratiti, "makar kao kreativnom odmoru od ekrana".
Izložba traje do 20. lipnja, a za posjetitelje je otvorena radnim danom od 8 do 22 sata, subotom od 8 do 15 sati. Ulaz je slobodan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....