Likovna sezona ove jeseni službeno započinje slijedeći četvrtak, kad se u HDLU- u u Zagrebu otvara međunarodni festival ilustracija “36 Mountains”. Pokrenula ga je mlada umjetnica Jelena Bando, dok je Organ vida, međunarodni festival fotografije pokrenula fotografkinja Marina Paulenka: mladim se autorima nije dalo čekati institucije, sami sve pokreću. Naglasak je ove jeseni na retrospektivama klasika poput Vladimira Becića i Nikole Reisera. Iz Umjetničkog paviljona najavljuju sasvim novi pogled na Vlaha Bukovca, umjetnika koji je u zadnje vrijeme česta tema izložbi.
Međunarodni festival ilustracije
HDLU, 6.-9. rujna
Međunarodni festival ilustracije, koji je osmislila umjetnica Jelena Bando, četvrti put okuplja umjetnike. Želja je približiti ilustraciju i autorski crtež široj javnosti, predstaviti najjača ilustratorska imena s domaće i međunarodne scene te afirmirati mlade umjetnike; ove godine žiri je izabrao njih dvadeset i osam. Formu glavne festivalske izložbe predvodi ilustriranje blokova japanskog stila. Pozvani su autori Sarme, Lisa Laubreaux, Ivo Matić, Natalija Škalić, Damir Sobota i Ivana Armanini.
150 godina HDLU-a
HDLU, 26. listopada - 9. prosinca
Najveća izložba koja će se do kraja godine održati u HDLU slavi 150 godina Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Ovo društvo kontinuirano djeluje pod različitim nazivima od 22. kolovoza 1868., a tijekom svoje stoljeće i pol dugačke povijesti prolazilo je brojne mijene uzrokovane različitim unutarnjim promjenama i političkim predznacima. Danas broji 1900 članova. Tim povodom najavljuju monografiju “150 godina HDLU. Umjetnost i institucija” urednice Irene Kraševac, u suizdanju Instituta za povijest umjetnosti, svjedoka aktivnosti društva koje je u navedenom razdoblju organiziralo oko tisuću i pol izložaba, te problemsku izložbu “Okruženju usprkos” prema koncepciji Branka Franceschija. Izložba je, navode iz HDLU, zamišljena kao preplet triju linija priče o “uspjehu usprkos nepovoljnom okruženju”.
Vlaho Bukovac i Alexander Cabanel, povijesni susret učenika i učitelja
Umjetnički paviljon,
3. listopada do 6. siječnja
Iz Umjetničkog paviljona navode da su čitavu godinu posvećeni 120. obljetnici paviljona, ali je icentralna centralna posvećena Bukovcu i njegovu pariškom profesoru Alexandreu Cabanelu: “Vlaho Bukovac, bio je inicijator osnutka Umjetničkog paviljona u Zagrebu, stoga je izložba njegovih djela neizostavan odabir za proslavu ove obljetnice. Isto tako, željeli smo uz Bukovčeva djela izložiti i djela njegova pariškog profesora Alexandrea Cabanela”. Bukovac se, naime, želio upisati na École des Beaux-Arts u klasu Alexandrea Cabanela. Međutim, Cabanel ga nije mogao primiti jer je klasa bila puna. Bukovac je tada sklopio dogovor da će u zadanom roku napraviti neko djelo te ako se ono svidi Cabanelu, primit će ga u svoju klasu. Tako je i bilo. Iz paviljona, nadalje, navode: “Izložba u Umjetničkom paviljonu prvi put će objediniti ‘učenika’ i ‘učitelja’ te javnosti, struci i medijima dati jasnu sliku koliko je ‘učitelj’ utjecao na ‘učenika’. Kustos je Igor Zidić.
Retrospektiva Nikole Reisera
Klovićevi dvori
studeni - veljača
Retrospektiva Nikole Reisera odvija se u Klovićevim dvorima povodom stogodišnjice umjetnikova rođenja, otvorit će se u studenom. Izložit će 200 umjetnina, slika, crteža, grafičkih mapa.
retrospektiva Vladimira Becića
Klovićevi dvori
prosinac - ožujak
Kustosi Becićeve retrospektive Zvonko Maković i Iva Sudec Andreis navode kako im je želja u atraktivnom likovnom postavu predstaviti Becićeve slike ponovno okupljene u Zagrebu nakon više od trideset godina, koliko je prošlo od posljednje retrospektive, i s novim detaljima i tumačenjima revalorizirati Becićev opus. Od prethodne Becićeve retrospektivne izložbe prošlo je, naime, 35 godina, a u posljednjih se desetak godina, tumači se, pojavio niz njegovih nikad pokazanih remek-djela koja u bitnoj mjeri, mijenjaju predodžbu o tom slikaru, ali i hrvatskoj modernoj umjetnosti prve polovice prošloga stoljeća.
retrospektiva Nikole Mašića
Moderna galerija
11. prosinca - 10. veljače
Iz Moderne galerije po pitanju retrospektiva najavljuju onu Nikole Mašića. Pvi put će na ovoj izložbi pokazati opus jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 19. stoljeća, prvog izrazitog pejzažista i vrsnog animalista u nas koji je utro put modernom hrvatskom pejzažu.
Organ vida
MSU, Galerije Šira, Kranjčar i Nova
10. - 17. rujna
U Muzeju suvremene umjetnosti sezona počinje festivalom Organ vida, a osim MSU, lokacije su Galerija Greta, Nova, Šira, Kranjčar, Pogon, Forum i mnoge druge galerije. U MSU će biti i glavna programska izložba “Uključene, aktivne, svjesne - glavna problemska izložba, koja pokazuje trenutačnu aktualnu svjetsku umjetničku produkciju u području koje se tiče ženskog pogleda, samoreprezentacije, pokreta koji su izbili u Americi, poput #MeeToo itd. Otvorit će se i izložba “Budnost, borba, ponos - kroz njezine oči”, na kojoj izlaže trinaest međunarodnih umjetnica, izložba Laie Abril, te izložba “Privilegija” Amalije Ulman.
Potraga za stvarnošću - Jadranka Fatur i hiperrealno
MSU
11. listopada - 9. prosinca
Izložba “Potraga za stvarnošću - Jadranka Fatur i hiperrealno” predstavlja cjeloviti opus umjetnice i stavlja ga u odnos spram nekih od najcjenjenijih umjetnika američkog hiperrealizma poput Roberta Bechtlea, Malcolma Morleyja, Roberta Cottinghama, Richarda McLeana i Dona Eddyja, ali daje i uvid u revival hiperrealizam kod hrvatskih umjetnika mlađe i srednje generacije. Jadranka Fatur na sceni je prisutna već više od 40 godina, i iz MSU će pokazati kako je upravo ona najznačajnijapredstavnica hiperrealizma na ovim prostorima.Izložena će biti i djela američkog hiperrealizma zbirke Ludwig bečkog muzeja MUMOK Kustosica izložbe je Martina Munivrana.
Andrija Maurović:
Između političkih ideologija i pornografije
MSU
7. studeni - 7. travnja
Izložbu “Andrija Maurović: Između političkih ideologija i pornografije”, rade Frano Dulibić i Radmila Iva Janković. Autori izložbom žele dokumentirati i rasvijetliti kontekst u kojem su se događale Maurovićeve ideološke prilagodbe političkim i ekonomskim okolnostima prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata, sve do elementarnog instinkta za preživljavanje... Osim radova s ideološkim predznakom, kao i onih s povijesnim ili pustolovnim temama, Maurović je povremeno crtao erotske i pornografske crteže i stripove što će također biti na izložb jednog od najvećih hrvatskih strip autora svih vremena, koji dulje vrijeme nije kontekstaliziran.
Bijenalna izložba hrvatskog dizajna
MUO
25. listopada -25. studenog
U Muzeju za umjetnost i obrt najavljuju Bijenalnu izložbu hrvatskog dizajna, koja prikazuje radove nastale u posljednje dvije godine na ovom području.
40. splitski salon, umjetnost preživljavanja
Galerija umjetnina, Salon Galić
Listopad - studeni
Splitski salon pod nazivom “Umjetnost preživljavanja” kustosa Branka Franceschija, Bože Kesića i Tonćija Šitina održat će se na više lokacija: Galerija umjetnina, Salon Galić, Dioklecijanovi podrumi, MKC i javni gradski prostor. U Galeriji umjetnina otvorit će se izložba “Zašto je važno skupljati suvremenu umjetnost” čija je tema kolekcionarstvo suvremene umjetnosti prije svega afirmacijom postojećih privatnih zbirki suvremenih autora.
Odnos između tržišta i umjetnika tema je i svih drugih izložbi jubilarnog Salona.
Bijeg, Risk change
MMSU, Rijeka
16. studenoga - 5. siječnja
U MMSU u Rijeci otvorit će treću izložbu u sklopu zapaženog projekta pod nazivom “Risk Change”, međunarodnu izložbi “Bijeg” u čijem su tematskom središtu migracije. Uz izložbu među ostalim navode: “Pojam bijega definiran je širokim pojmovnikom: bijegom kapitala, bijegom misli, bijegom mozgova, bijegom od stvarnosti, a time i prijelazom redovne granice, prestupanjem mjere ili prekoračenjem ovlasti i propisa”.
Wim Delvoye
Umjetnička galerija Dubrovnik
Za Umjetničku galeriji Dubrovnik najavljivali smo izložbu suvremenog belgijskog umjetnika Wima Delvoyea. No, kako se situacija s ovom galerijom zakomplicirala u javnoj polemici između ravnatelja Marina Ivanovića i gradonačelnika Dubrovnika Mate Frankovića, najprije treba vidjeti kako će se situacija dalje razvijati.