"Di si bio '91.?", pitanje je koje se danas često postavlja, a jedan od mogućih odgovora točnije trideset njih nudi izložba "Flashback '91" s radovima hrvatskih fotografa koje su nastale 1991. godine.
Povod izložbi čiji je organizator Hrvatski povijesni muzej u suradnji s hrvatskim ratnim fotografima i Hrvatskim društvom likovnih umjetnika trideseta je godišnjica od početka Domovinskog rata.
Izbor od simboličkih 30 radova napravili su autori izložbe i kataloga, ujedno i kustosi Zbirke fotografija, filmova i negativa Hrvatskog povijesnog muzeja Ivica Nevešćanin i Nikola Seiwerth a bit će predstavljeni u uvećanom formatu na vanjskom prstenu Meštrovićevog paviljona. Također, izložbu prati i katalog s jednim širim izborom ratne fotografije, njih 91, čiji je broj isto tako simboličan i podsjećaju na trideset godina od početka Domovinskog rata i 1991. godinu.
"Odabir je uvijek nezahvalan s obzirom na tisuće fotografija koje su snimljene za vrijeme Domovinskog rata ali neke se fotografije naprosto ne mogu zaobići. Držali smo se povoda da je sada 30 godina od rata pa smo pokušali pokazati one fotografije koje su i za vrijeme rata i nakon najviše korištene odnosno fotografije iz 1991. godine. Kako i sam naslov izložbe govori riječ je o sjećanjima, a neke su od tih fotografija bile i nagrađivane", kaže jedan od autora izložbe Ivica Nevešćanin.
Morali su pri odabiru paziti na mnoge stvari primjerice izbjegavali su fotografije koje prikazuju mrtve, objašnjava autor izložbe, jer će fotografije biti u javnom prostoru, i to je vrlo osjetljiva tema i dan danas koja može izazvati kod ljudi negativne emocije.
Hrvatski povijesni muzej od 1991. godine, podsjeća Nevešćanin, prikuplja, čuva i izlaže fotografije snimljene u Domovinskom rate te i dalje surađuje s ratnim fotografima.
"Mi smo jedna vrsta dokumentacije ratne fotografije i koristimo ih uz dozvolu autora i njihovih obitelji". Povijesno, dokumentarno, povijesno umjetnički i muzeološki, fotografije snimljene u Domovinskom ratu, ističu u HPM-u, iznimno su vrijedan materijal, kojega čine stotine tisuća snimljenih fotografija, od kojih se jedan dio nalazi i u fundusu Muzeja.
"Tematski raznolike, fotografije svjedoče o zbivanjima s prve crte bojišnice te svakodnevnom civilnom životu u hrvatskim selima i gradovima. Budući da posjeduju ne samo dokumentarnu već i u umjetničku dimenziju, mnoge od njih su upravo i danas prisutne u hrvatskom društvu, medijima i kulturi, postavši više od dokumenata vremena - simbol ili kako sama izložba svojim nazivom kaže, svojevrsni flashback na 1991."
Neki od autora fotografija na ovoj izložbi, na žalost nisu više živi, neki su poginuli za vrijeme rata, primjerice Pavo Urban. "Kao što je Gordan Lederer simbol snimatelja on je simbol fotografa", kaže Nevešćanin. Tu je, dodaje kustos i niz drugih fotografa čiji su radovi na izložbi.
"Kako god okrenuli taj odabir, on je uvijek nezahvalan, ne može biti kronološki, niti principijelan, neki su radili za domaće medije, neki za strane agencije". No, kako naglašava, velik utjecaj na odabir bile su i neke osobne priče. "Iza svake od tih fotografija stoji jedna fotografska ali i ljudska priča".
U tom smislu izdvaja fotografiju Jadrana Mimice "Stup sigurnosti" koja prikazuje jednogodišnje dijete na zagrebačkom Glavnom kolodvoru koje se naslonilo na nogu oca branitelja koji ide na bojište.
"Uspjeli smo pronaći to dijete koje danas ima 31. godinu tako da smo kroz te fotografije nekako nastojali ispričati i te neke ljudske priče koje bi mogle biti i filmska, a ne samo fotografska priča".
Jednu od fotografija snimio je i Ivan Posavec koji se i danas sjeća okolnosti nastanka.
"Bilo je to negdje izvan Zagreba, doveli su me na obuku specijalaca i ja sam tada snimio tu fotografiju koja se zove '13 skokova'. To su tipovi koji lete zrakom, nezaustavljivi su i nije bilo tipično da se oni fotografiraju. Oni su na fotografiji više u zraku nego na zemlji. Ne vidi se tu krv, ni neprijatelj naprosto to je moje viđenje tog trenutka u kojem sam se zatekao".
A kako ističu u HPM-u putem odabranih fotografija ponajboljih hrvatskih ratnih fotoreportera, namjera je tog muzeja predstaviti svojevrsni fotografski rezime kolektivne svijesti i sjećanja na 1991. godinu, omogućujući tako svakom posjetitelju pravo na vlastito sjećanje, emocije i različit doživljaj poruka zabilježenih objektivom ratnih fotografa.
"Fotografije relativno kronološki prate organiziranje obrane i začetke hrvatske vojske od prvih oružanih sukoba hrvatskih redarstvenika sa srpskim pobunjenicima i Jugoslavenskom narodnom armijom, osnivanja Zbora narodne garde, rata na svim bojištima od Vukovara do Dubrovnika, pa sve do događanja s kraja prosinca 1991. godine i Sarajevskog primirja potpisanog 2. siječnja 1992. godine. Civilni život i njegovo razaranje nije izostavljen, ali isto tako, iz više razloga, na izložbi i u katalogu nije prikazan u krajnje uznemirujućem obliku. Fotografije žrtava rata, žena, djece i staraca u svojim tragičnim i psihotičnim situacijama pokazale su se dovoljno eksplicitnima i potresnima", navode u Hrvatskom povijesnom muzeju.
Neke od fotografija poslužile su i kao predložak koje je mladi umjetnik Rudolf Crnko – Glitchboy2000 obradio tehnikom glitcha – izazivanja greške digitalnog ili audio formata radi dobivanja vizualnog rezultata. "U formi umjetnosti Glitchboy2000 namjerno unosi grešku u poznate motive kako bi izazvao reakciju. Rat je time kvar, pogreška sustava, a u ovom rješenju detonacije minobacačkih projektila gotovo da se mogu osjetiti. Korištenje glitcha na fotografijama iz vremena Domovinskog rata, prenosi i poruku mlađih generacija koje imaju vlastito viđenje ratnih godina. Jedna od fotografija, Hrvatski vojnik i pas autora Matka Biljka, poslužila je upravo kao predložak za plakat izložbe".