Ususret izložbi

Toni Faver, otac Lavandermana: "Zašto sam ubio jedinog hrvatskog superheroja"

Toni Faver, autor stripa o Lavandermanu

 Biljana Blivajs/Cropix
Hvarskog su heroja koji nema supermoći crtali Nikolina Ivezić, Vinko Barić, Miro Župa, Igor Kordej...
Hvarskog su heroja koji nema supermoći crtali Nikolina Ivezić, Vinko Barić, Miro Župa, Igor Kordej...

Umro je Lavanderman! Ispraćaj jedinog dalamatinskog superheroja rođenog na Hvaru održava se u petak 3. prosinca u kafiću Teatra &TD s početkom u 20 sati, uz sudjelovanje nekolicine autora koji su nešto više od deset godina crtali tog superjunaka, te uz moderiranje Veljka Krulčića.

Ovaj je ispraćaj ujedno i izložba, kao i promocija posljednjeg izdanja stripa o tom superheroju, koji se borio protiv komaraca, moljaca, glavobolje, vrtoglavice i nesanice. Na izložbi, koja traje do 17. prosinca i naslovljena je “Petnaest puta sam umro”, bit će izloženi radovi 15 crtača, od kojih je svaki dao svoju verziju scene u kojoj Lavanderman umire. Tu su, primjerice, radovi Nikoline Ivezić, Vinka Barića, Igora Kordeja, Alema i Tina Ćurina, Stipana Tadića, Mira Župe...

Lavanderman umire u 71. godini života. Njegove su godine zapravo stagnirale, no onda se oženio pa počeo stariti... Razgovaramo s čovjekom koji je stvorio, ali i ubio Lavandermana, Tonijem Faverom.

– Lavanderman je privukao pažnju, ali nije zaradio novac. Plan je bio da bude deset stripova o njemu, a ionako je morao u jednom trenu umrijeti. Prvih je nekoliko brojeva prošlo sjajno, no onda interes padne... Ljudi su me znali pitati zašto ne počnem s nekim drugim projektom, likom, a ja bih ih upitao zašto im ne smeta duga tradicija Zagora ili Alana Forda – kaže.

Za posljednji je strip zvao sve autore koji su ikada crtali Lavandermana.

image

Tabla iz desetog nastavka stripa o Lavandermanu koju je nacrtao Tino Ćurin

Arhiva Tonija Favera

– Neki od njih su me odbili jer nisu htjeli crtati scenu u kojoj on umire – priča Faver, građanskim institucijama poznat kao Toni Bobanović.

Njegov je Lavanderman postao ikona.

– Mislim da se s njim najviše identificiraju ljudi koji su bili mladi 80-ih. Znaju prepoznati te stereotipe, poznat im je koncept dalmatinskog galeba. Lavanderman je iz tog vremena, a u današnjem se baš i ne snalazi. Jedna mi je prijateljica slala fotografiju svojeg oca, snimljenu 80-ih, kako sjedi na motoru, ima brkove i cvike. I on je galebario, njezina je mama Njemica. No i mlađe generacije u njemu nalaze nešto svoje. Oni vole superheroje – kaže autor stripa, koji je za fotografiranje stavio cvike koje je Lavanderman nosio u ekranizaciji stripa.

Iako je Lavanderman umro, saznajemo da će strip imati još barem jedno izdanje. Bit će to digresija, epizoda u kojoj Lavanderman završi u zatvoru na tjedan dana. Iznajmljivao je, naime, apartmane, i nije prijavljivao goste.

image

Verzija Lavandermanove smrti kako ju je vidio Štef Bartolić

Arhiva Tonija Favera

– Bavio se superherojskim turizmom i u smještaj mu je došao Superman. Tu je inspekcija shvatila da se radi o prevari; Superman mu nije mogao biti obitelj, a Lavanderman je za svoje goste uvijek govorio da su rođaci. Završio je u zatvoru, pa onda policajcu Iliji pričao o svojem životu – govori Faver. To bi izdanje moglo izaći iduće godine, a crtat će ga Vinko Barić.

– To će ujedno biti i prva strip-kuharica u Hrvatskoj. Lavandermanu mater svakodnevno šalje spizu u zatvor, pa će u izdanju biti i recepti. Kuharice se navodno dobro prodaju – kaže Faver.

Posljednji je strip objavljen prije ljeta, interes za njega prilično je velik.

– Lavanderman nije išao na kioske jer je tiraža, tisuću komada po izdanju, bila premala za to. A onda bi tu bila i distributerska provizija, pa bi strip koštao barem 60 umjesto 30 kuna. Najviše se prodavao u specijaliziranim strip dućanima, kao i u mojem Dalmacijalandu – priča.

Dalmacijaland je galerija, koju je zatvorio. Radila je ove godine tek jedan dan, kako bi se postavila izložba i predstavilo novo izdanje stripa.

– Obično bi trebalo pet do šest godina da se rasproda jedno izdanje. U Dalmacijalandu su ga najviše kupovali Fancuzi. Nije im smetalo što je strip na hrvatskom, čudno im je i zanimljivo da postoji strip koji se događa u mjestu u kojem oni ljetuju. Kupovali bi i po pet ili šest komada odjednom, za poklone – kaže Faver.

Tvrdoukoričeno izdanje prva dva Lavandermana izašlo je 2017. godine. Razmišlja o tome i da izda sve ostale stripove u tvrdim koricama, po principu dva stripa, jedna knjiga.

– To bi možda bio put kako da integralni Lavanderman dođe do knjižnica. Postojeće tvrdoukoričeno izdanje već je u svim narodnim knjižnicama, što mi je drago. Inače, Ministastvo za knjižnice otkupljuje samo izdanja s tvrdim koricama – kaže, dodajući da bi ta izdanja išla i uz prijevod na engleskom.

image

Lavanderman u verziji Sanje Jureško

Arhiva Tonija Favera

Lavanderman je, poznato je, doživio i svoju ekranizaciju, filmsko izdanje.

– HTV je bio otkupio film, prikazali su ga desetak puta. Prije toga bio je na programu kina Europa dva ili tri mjeseca. Film je prikazan i na pulskom festivalu, ali ne u Areni: u ono je vrijeme za prikazivanje u Areni bilo potrebno imati film na vrpci, što mi nismo imali – priča ovaj umjetnik.

Film mu je okupacija u zadnje vrijeme. Javlja se na filmske natječaje, ima gotovih nekoliko scenarija. Osim “Lavandermana”, napravio je scenarij i za “Pola stoljeća diska”. No to je, govori, prošlo neslavno; snimili su film od svojih novaca, pa se oni baš i nisu vratili.

– Sada sam u fazi stalnog javljanja na filmske natječaje, radim to s udrugom Kad-tad. Godinama pokušavamo doći do sredstava za dugometražni projekt. Moji su scenariji žanrovski horori, fikcija. A lova obično ide samo dramama – kaže.

Entuzijazam je ključna riječ kada se govori o projektima kojima se Faver bavi.

– Posebice kada je riječ o stripu. Hrvatski strip počiva na tome da ljudi crtaju i objavljuju samo da bi se objavilo, a ne zaradilo. A onda se zarađuje u inozemstvu – govori.

Pa, kako je uopće nastao Lavanderman?

– Motiv je bio jednostavan, razmišljao sam kako napraviti suvenir koji bi imao veze s lavandom. Nacrtao sam Lavandermana pa onda napravio i lutkicu – prisjeća se događanja s početka ovog tisućljeća.

U međuvremenu su superjunaci postali mainstream.

– A po meni bi oni trebali biti od akcije, ali i s nekom glupastom notom. Danas su filmovi i stripovi o superjunacima postali drametine. Ljudi nastoje unutar tog žanra stisnuti i brojne ostale žanrove – smatra Faver.

Lavanderman je poseban po tome što nema supermoći. On ne želi biti superheroj, no to mu se dogodilo. Nema alter ego, a nikada ni se skida svoju uniformu.

– Ne skida je jer je ne može skinuti, iako je to probao. Kako inače natjerati Dalmatinca da bude tako obučen? Jedini je način da ne može izaći iz te odjeće – kaže autor.

Njegovi su stripovi subverzivni, ukazuju na stereotipe, suptilno i kritiziraju. Lavanderman nema supermoći, ali, osim što ne može skinuti odjeću, ne može ni otići sa svojeg otoka...

– Strip je, kao i svaka umjetnost, reakcija na društvo – zaključuje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
09. srpanj 2025 23:07