Nakon više od deset godina stvari su se napokon pomakle s mrtve točke - iduće godine trebala bi krenuti gradnja nove riječke Gradske knjižnice i novog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, kapitalnih projekata u riječkoj kulturi, a u financiranje, uz Grad Rijeku, uključilo se i Ministarstvo kulture. Najavili su to jučer zajednički riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.
Nova Gradska knjižnica neće se graditi na platou ispred Osnovne škole Nikola Tesla, gdje je to prvotno bilo zamišljeno, već će, kao i Muzej, svoj dom pronaći u već postojećim objektima bivšeg tvorničkog kompleksa “Rikard Benčić”.
Oživljeni kapitali
Knjižnica, naime, ulazi u T-objekt, a Muzej u ciglenu zgradu, dio H-objekta i dio Palače šećerane koja se već obnavlja. Zgrada Šećerane podignuta je 1752. godine i smatra se remek-djelom barokne arhitekture u Hrvatskoj. Pri tome, svi objekti ostat će u postojećim gabaritima, dakle bez ikakve nadogradnje.
Projekt nove knjižnice i muzeja značajan je za Rijeku i zbog toga što se radi o prvim konkretnim koracima u revitalizaciji vrijedne industrijske baštine koja je, uz iznimke kao što su festival Hartera i pojedinačni koncerti u prostoru Torpeda, do sada bila tek mrtvi kapital. Dodjeljivanje uporabne funkcije kulturnoj baštini, u ovom slučaju industrijskoj, nova je strategija Ministarstva kulture pod vođenjem ministrice Zlatar, koje je odlučilo biti strateški partner Rijeke u revitalizaciji zone Benčić.
Prilika u EU fondovima
U Gradu Rijeci navode da je otvorena mogućnost da se u realizaciju uključi i Ministarstvo gospodarstva, kao i da se projekt sufinancira putem europskih fondova.
Grad Rijeka je, umjesto čekanja boljih vremena kada će biti dovoljno novca za gradnju novih zgrada, očito odlučio raditi s onime što im je na raspolaganju. Za taj zaokret najviše je zaslužan pročelnik Odjela za kulturu, bivši “letovac” Ivan Šarar koji je, vodeći razgovore s Ministarstvom kulture o sudjelovanju u realizaciji projekata MMSU i knjižnice, paralelno radio na analizi novih mogućnosti.
Dvostruki pogodak
Čitavo područje Rikarda Benčića, kompleksa u kojem su od 18. do kraja 20. stoljeća redom djelovale šećerana, tvornica duhana, tvornica motorne opreme i ljevaonica, trebalo bi postati jedan od najvećih projekata kulturne infrastrukture u cijeloj Hrvatskoj. Ovim modelom istovremeno se rješavaju potrebe zaštite industrijske baštine kroz zadovoljavanje kulturnih potreba građana.
Tri faze, šest godina, ušteda čak 140 milijuna kuna
Na temelju uvida u stanje na samom T-objektu te usporedbe s Programskom osnovom za novu zgradu knjižnice, zaključeno je da pažljivo preuređenje umjesto nove gradnje rješava potrebe. Jednako se postupilo i u slučaju MMSU, s obzirom na to da je još lani postalo izvjesno da se od gradnje nove zgrade mora odustati.
Realizacija će obuhvatiti tri faze kroz šest godina, a prva uključuje smještaj knjižnice u T-objekt te sanacija i rekonstrukcija ciglene zgrade od 2013. do 2014. godine.
U drugoj fazi, MMSU bi tijekom 2015. i 2016. trebao ući u ostale prostore predviđene projektom, a zadnja faza podrazumijeva dovršetak rekonstrukcije Palače Šećerane tijekom 2017. i 2018. godine.
Uštede u odnosu na ranije zamišljene projekte su prilično velike.
Kod knjižnice, troškovi se po novom projektu umanjuju za oko 50 milijuna kuna, a za MMSU su gotovo prepolovljeni, što znači da će Grad i država uštedjeti oko 140 milijuna kuna.