Tema gladi na ovaj ili onaj način konstantno je prisutna u društvu, no nesigurna vremena (i reperkusije recentnih događanja poput potresa, pandemije i lockdowna te događanja potaknutih ratnim zbivanjima u Ukrajini) svijest o njoj još više potenciraju. Logično je stoga da se njena relevantnost ogleda i u umjetnosti aktualnog trenutka.
"811 milijuna ljudi svake večeri gladno liježe u krevet, 14 milijuna djece u dobi do pet godina pati od akutne pothranjenosti dok više od trećine hrane proizvedene u svijetu završava u smeću. U Republici Hrvatskoj godišnje u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku. Stoga smo željele osvijestiti glad, ponajprije onu nametnutu, ali i onu samonametnutu", objašnjavaju izložbe "Lica gladi" Etnografskog muzeja Zagreb Tanja Kocković Zaborski i Melanija Belaj.
Njihova izložba prikazuje različita ‘lica gladi‘, tematizira problem gladi kako iz povijesne perspektive tako i one suvremenoga društva, a iako u središte stavlja Hrvatsku, ne zadržava se samo unutar njenih granica.
Čine je tri aspekta. Prvi se odnosi na borbu protiv gladi te prikazuje neke od načina na koje ljudi osiguravaju dostupnost hrane te stvaraju zalihe.
" U kriznim vremenima s mogućom nestašicom hrane ponajprije bi se trebala baviti država, županije ili lokalne sredine. U pomoć uskaču i međunarodne organizacije koje šalju humanitarnu pomoć. Lokalno se problem dostupnosti hrane rješava pučkim kuhinjama te individualnim inicijativama građana. Svatko od nas može pripremiti zimnicu, reciklirati hranu dok priprema obrok ili posaditi vrt. Nadalje, u hrvatskoj tradicijskoj kulturi ćemo prepoznati mnoge rituale i običaje kojima premošćujemo praiskonski strah od gladi. Ti su rituali i običaji i danas dio naše svakodnevice", kažu etnologije koje se godinama bave temom hrane.
Drugi aspekt pokriva glad kao sredstvo manipulacije, pružanja otpora, izražavanja moći, dok se treći bavi odnosom gladi i tijela, koji je autorice posebno intrigirao.
"Lice gladi moguće je prepoznati u sve većem porastu poremećaja prehrane, pogotovo mlađe populacije", dodaju autorice koje navode da im je cilj bio dati mali uvid u duboku problematiku gladi te otvoriti raspravu o tom važnom pitanju.
U tematiku su dublje uronile prije gotovo dvije godine, a izložba je rezultat istraživanja koje je uključivalo studiozno proučavanje povijesne, etnološke, arheološke, medicinske literature, dnevnog i tjednog tiska, revija i raznih časopisa, ali i terenska istraživanja te razgovore sa sugovornicima od etnologa, kulturnih antropologa, sociologa, psihoterapeuta preko stanovnika Gline i Majskih Poljana, Zagreba i njegove okolice do poznanika i članova obitelji.
Tema gladi prikazana je kroz niz izložaka među kojima autorice ističu, primjerice žlicu za jelo koja je pripadala zatočeniku jasenovačkog logora Egonu Bergeru. Spomenuta žlica, posuđena iz JUSP Jasenovac, progovara o nametnutoj gladi, to jest, o gladi kao sredstvu prisile. Tu je i škrabica za sakupljanje milodara tijekom Prvog svjetskog rata koja pripada dijelu izložbe koji se bavi borbom protiv gladi, a posuđena je iz Muzeja grada Zagreba. Tijekom Prvog svjetskog rata djelovala su, naime, razna humanitarna društva, a sredstva za potrebite sakupljali su i pojedinci.
Među zanimljivim izlošcima našao se i kamen za juhu.
"Prema nekim zapisima na Jadranu se katkada spremala juha od kamena iz mora. Danas je to svojevrsna kulinarska atrakcija, no čini se kako se nekada spremala iz nužde i potrebe uz malo korjenastog povrća i začina bila je jelo koje krijepi", objašnjavaju autorice.
Istraživanje ih je dovelo do izložaka iz raznih muzeja poput Etnografskog muzeja, Muzeja suvremene umjetnosti, Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik, Povijesnog muzeja, Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog Primorja Rijeka te raznih zbirki i arhiva poput Arhiva Tošo Dabac. Neki su pak predmeti, poput zimnice, prognaničke kuharice te vjenčića od drijenka, posuđeni od sugovornika.
"2015. godine na sjednici Ujedinjenih naroda gotovo sve države svijeta obavezale su se na ispunjenje tada zacrtanih sedamnaest globalnih ciljeva, takozvanih Ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals) koji, između ostalog, uključuju zaustavljanje ekstremnog siromaštva, pružanje bolje zdravstvene zaštite ljudima i postizanje jednakosti za žene. Drugi cilj je: "okončati glad i sve oblike pothranjenosti do 2030. godine". Spomenuti ciljevi isprepliću se i bliski su ciljevima koji se odnose na okoliš, gospodarstvo i društvenu pravdu (Environmental, Economic and Social Justice Goals) Svjetske organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) iz 2016. godine. Smatramo da naša izložba može biti doprinos ostvarenju cilja okončanja gladi jer iako obrađuje globalni problem, ustvari djeluje lokalno – kroz mnoštvo aktivnosti poput radionica, predavanja i tribina pokušat će se interaktivno djelovati i osvijestiti postojanje gladi u svijetu te također ističemo ovdje i suradnju s Dnevnom bolnicom za poremećaje prehrane H(rana) u Zagrebu", uvjerene su autorice.