Hum je bio njihova inspiracija kada su pokretali svoj posao oko destilerije, a sada je bio inspiracija i da pokrenu muzej starih zanata, glagoljice i fresaka posvećen najmanjem gradu na svijetu. Danas je obitelj Sirotić iz Buzeta, poznatija po nagrađivanoj destileriji Aura iz Buzeta, otvorila svoj Muzej Huma Aura u ovom gradiću u srcu Istre. Kako je na otvorenju ove impresivne etnološke zbirke rekao Mišel Sirotić, direktor i vlasnik Aure, htjeli su oplemeniti Hum i dati mu dodatan sadržaj.
- Kada smo kupili ovu kuću, nismo znali točno koje će biti namjene. Vjerojatno smo mogli urediti kuću za najam, mini hotel ili slično. No, nismo je htjeli mijenjati iznutra jer bi takva investicija to iziskivala. Umjesto toga očuvali smo je originalno kakva je bila i odlučili u njoj otvoriti muzej posvećen starim zanatima. Htjeli smo sačuvati tradiciju. Kompletu kuću smo pustili kakva je i sada možemo vidjeti kako su ljudi tu živjeli prije stotinu godina, istaknuo je Sirotić. Ovaj privatan muzej, koji će imati svoja vrata otvorena svaki dan, ima 11 soba i pet interaktivnu točaka, i svaka ima svoju temu koja govori o prošlosti Huma i okolice. Ni sami vlasnici ne znaju koliko točno ima predmeta, a oni su prije svega skupljeni po Istri i okolici te naravno u Humu.
- Kupovali smo ih preko oglasnika, na sajmovima, u antikvarijatima. Oko dvije godine smo ih sakupljali, otkriva nam Mišel. On je i osmislio ovaj interaktivni muzej gdje možete popiti čašicu biske, poznatog alkoholnog pića čija receptura potječe baš iz Huma, ali i najmanju kavu na svijetu posluženu s najmanjim palačinkama na svijetu. Baš kako to najmanji grad na svijetu i zaslužuje. Isto tako u staroj pošti možete poslati staru razglednicu, koju možete napisati u staroj učionici na glagoljici. U destileriji si možete boteljirati bočicu biske. Možete i na starom mlincu samljeti svoju kavu, u apoteci pripremiti svoju kozmetiku, ali i vidjeti kako se nekad mljelo žito. Ta je soba posvećena mlinicama u obližnjim Kotlima. Tu je i stara šivaća radionica s nezaobilaznom singericom, ali i postolarska te stolarska radionica. Ova potonja ima posebnu priču jer se radi o staroj radionici Mišelovog djeda koji je bio bačvar. Njegov se alat sada mogu vidjeti svi posjetitelji Huma. Kako je Hum poznat i po freskama, jedna je soba posvećena njima, pa se tu mogu vidjeti pigmenti i alati kojima su se služili freskoslikari. Njima vješto barata i vodič kroz ovaj muzej – Hari Vidović koji inače vodi radionice freskoslikarstva. Tu je i stara apoteka i naravno destilerija.
Muzej krasi i mnoštvo starih fotografija nekadašnjih vlasnika kuće čiji potomci žive u obližnjem Roču, ali i Mišelove obitelji. Svaki kutak priča neku svoju posebnu priču.
- Od 2006. godine od kada smo se počeli baviti proizvodnjom rakija, likera, a sada i gina te drugih proizvoda, moj tata je imao trgovinu ovdje u Humu. I baš zbog Huma počeli smo se baviti tim poslom. Do 2010. godine je to bio obiteljski hobi, a tada smo se ja i supruga Daša vratili sa fakulteta i posvetili smo se poslu. Danas imamo jednu lijepu obiteljsku firmu za proizvodnju vrhunskih istarskih proizvoda. Na ovaj način želimo se zahvaliti Humu jer je on zaslužan za naš uspjeh. A i najmanji grad na svijetu zaslužuje imati svoj muzej, zaključio je Mišel.
