BITKA ZA DAVIDA

U Italiji pokrenute brojne tužbe kako bi se intimni dijelovi čuvenog kipa prestali koristiti na majicama i drugim suvenirima

Cecilie Hollberg

 Tiziana Fabi/Afp/Profimedia/Tiziana Fabi/afp/profimedia
Ravnateljica Gallerie dell‘Accademia Cecilie Hollberg jedna je od glavnih Davidovih braniteljica

Talijanski kustosi zabrinuti su za Davida, više od pet metara visok Michelangelov mramorni kip koji slovi za simbol ljudske snage i mladenačke ljepote. Naime, kako piše Daily Mail, u sadašnjoj eri brze zarade kustosi smatraju da vjerski i politički značaj kipa umanjuju magneti za hladnjake i drugi suveniri koji se prodaju po Firenci s fokusom na Davidove genitalije.

image
Antonio Pisacreta/Zuma Press/Profimedia/Antonio Pisacreta/zuma Press/profimedia
image
Antonio Pisacreta/Zuma Press/Profimedia/Antonio Pisacreta/zuma Press/profimedia

Ravnateljica Gallerie dell‘Accademia Cecilie Hollberg jedna je od glavnih Davidovih braniteljica. Od svog dolaska 2015. u muzej gdje se čuva kip na meti su joj svi oni koji na račun Davida profitiraju često na načine koje smatra "ponižavajućima", a posebno suvenirnice koje prodaju pregače, majice i figurice s motivom kipa. Na njezin nalog državno odvjetništvo u Firenci pokrenulo je niz sudskih postupaka, pozivajući se na talijanski kodeks o kulturnoj baštini koji štiti umjetničko blago od omalovažavanja i neovlaštene komercijalne upotrebe te je Accademia od 2017. dobila stotine tisuća eura odštete.

Među ostalim tužila je časopis GQ Italia jer su na Davidovo tijelo montirali glavu modela te luksuznu modnu marku Longchamp koja je lansirala torbe s motivom Davidovih intimnih dijelova, što su obrazložili svojom namjerom "da se sa zabavnom lakoćom izrazi kreativna snaga koja je oduvijek animirala ovaj prekrasan grad."

No bez obzira na to koliko je tužbi Hollberg pokrenula, ne želi reći koliko, iskorištavanje Davida se nastavlja.

"Žao mi je što ima toliko neznanja i tako malo poštovanja u korištenju djela koje je stoljećima hvaljeno zbog svoje ljepote, zbog svoje čistoće, zbog njegova značenja, njegovih simbola i da se rade neukusni proizvodi od plastike", rekla je Hollberg.

image
Martin Beddall/Alamy/Alamy/Profimedia/Martin Beddall/alamy/alamy/profimedia
image
Martin Beddall/Alamy/Alamy/Profimedia/Martin Beddall/alamy/alamy/profimedia
image
Martin Beddall/Alamy/Alamy/Profimedia/Martin Beddall/alamy/alamy/profimedia

I drugi muzeji pokrenuli su, ohrabreni njezinim potezom, slične postupke kako bi zaštitili svoja remek-djela. Sudske odluke, međutim, prema pisanju Daily Maila, dovode u pitanje široko rasprostranjenu praksu da su prava intelektualnog vlasništva zaštićena određeno razdoblje prije ulaska u javnu domenu - umjetnikov životni vijek plus 70 godina, prema Bernskoj konvenciji koju je potpisalo više od 180 zemalja, uključujući Italiju. Postavlja se pitanje trebaju li institucije biti arbitri ukusa i u kojoj se mjeri ograničava sloboda izražavanja.

"To ne otvara samo pravna nego i filozofska pitanja. Što znači kulturna baština? Koliko želite dati institucijama kontrolu nad idejama i slikama koje su u javnoj domeni?" rekao je Thomas C. Danziger, odvjetnik iz New Yorka. Istaknuo je poznatu seriju Andyja Warhola inspiriranu Leonardovom "Posljednjom večerom".

"Hoćete li spriječiti umjetnike poput Warhola da stvore nešto na temelju nekog već postojećeg djela?"

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. travanj 2024 16:52