U Klovićeve dvore je u nekoliko navrata, par dana zaredom, stiglo više od tisuću umjetnina i predmeta vezanih uz izložbu “Katarina Velika - carica svih Rusa. Izložba iz Državnog muzeja Ermitaž” koja će se u ovoj galerijskoj instituciji otvoriti 12. travnja. Kako kaže ravnatelj Antonio Picukarić: “Sanduci s umjetninama putovali su više od tjedan dana, uz čuvare, preko Finske.
Majstor Louis Lehendrick: Posuda iz servisa kneza Orlova, Pariz, 1769. - 1770.
Sve su umjetnine bile u strogo kontroliranim uvjetima. Stigle su u jednom šleperu i dva kamiona”. Nakon što su “odležale” potrebnih 48 sati za aklimatizaciju, umjetnine su se počele vrlo pažljivo, uz prisustvo kustosa i restauratora, vaditi iz sanduka na kojima piše “lomljivo” i krenulo se u postav.
Kako je došlo do izložbe, ravnatelj Klovićevih dvora objašnjava: “Izložba je kruna manifestacije kojom se obilježava pedeseta obljetnica prijateljstva Sankt-Peterburga i Zagreba. Tako da je dogovorena preko Grada Zagreba”. Na koliko su točno procijenjene umjetnine? “Osiguranje umjetnina je procijenjeno na preko milijardu kuna”, kaže.
Čitavo vrijeme trajanja izložbe zato će biti i posebno osiguranje. “Imamo iskustva s osiguranjem takvih izložbi, još od izložbe Picassa. Zaštitu smo morali osigurati mi, no riječ je o zaštiti koja je po svjetskim standardima. Da nije tako, ne bismo prošli stroge uvjete koje postavljaju iz ovog muzeja za posuđivanje umjetnina. Tu su i video nadzor, kao i pojačan nadzor izvan same zgrade muzeja. O koliko je točno čuvara riječ, to je naša poslovna tajna.”
Predmeti putnog servisa za jelo, Sankt Peterburg, 1760.
Nekoliko tema
Važno je reći, kaže dalje Picukarić, kako “izložba nije putujuća već je koncipirana upravo za Zagreb i za Klovićeve dvore, rezultat je zajedničke suradnje kustosa iz obje institucije”. Kustosica s hrvatske strane je Iva Sudec Andreis. Među tisuću i nešto izložaka naći će se, dodaje Picukarić, “i umjetnine i osobni predmeti carice Katarine koje svjedoče o njezinom životnom putu. Posjetitelji će se moći informirati o njezinom dolasku na vlast, uspjesima carice, pravilima ponašanja koja su bila na snazi u to doba, vanjskoj politici koju je vodila i sl.
Trudimo se da sam postav bude interaktivan, npr. caričinu će odjeću nositi pokretne lutke. Postav će biti na svim etažama Klovićevih dvora, a trajat će sve do 29. srpnja, kako bi i turisti koji posjete ljeti Zagreb mogli doći na izložbu. Izložbu ćemo, kao i naše dosadašnje međunarodne, reklamirati i u regiji kako bismo privukli što više posjetitelja”.
Riječ je, dodaje, o umjetninama koje rijetko izlaze iz matične zemlje: “Državni muzej Ermitaž jedan je od najvećih muzeja na svijetu s više milijuna eksponata”, tumači dalje. Izložba će uvodno predstaviti sam Muzej Ermitaž i grad Sankt-Peterburg, kao i Rusiju i Europu u Katarinino vrijeme, europske vladare koji su vladali u isto vrijeme kad i ona i sl. potom kroz nekoliko tema ispričati priču o Katarini II, jednoj od najmoćnijih žena u povijesti. Podsjetimo kako je Katarina vladala u drugoj polovici 18. stoljeća, odnosno od 1762. do 1796. i žena je koja je najdulje u povijesti vladala Rusijom.
Dio izložbe o Katarini podijeljen je na nekoliko tema: Katarinin život i dolazak na prijestolje, carska obitelj i dvor, carica prosvjetiteljica, Katarinina strast za umjetnošću, otkupljivanje zbirki, osnivanje Ermitaža, Katarinina vanjska politika i Katarina-carica svih Rusa. Pod vlašću ove carice, koja je na prijestolje došla nakon što je njezin muž ubijen, Rusija je, naime, ojačala i prepoznata kao jedna od najvećih sila Europe. Što se, pak, tiče njezina muža Petra III, navodno je baš ona sudjelovala u uroti protiv njega, i to nakon što je vladao samo šest mjeseci.
Peter Paul Rubens: Apoteoza Jakova I.
Spletkarenje
Katarina II bila je uspješna u splektama, u ratovima. Paralelno, bila je patrona umjetnosti i i obrazovanja, a upravo će njezinom zaslugom osnovati Muzej Ermitaž: njezina je umjetnička kolekcija, naime, u temelju ovog muzeja.
Voljeli su ju, tako živopisnu, opisivati u književnosti, imala je i brojne ljubavnike. Jedan od njezinih najpoznatijih ljubavnika bio je Grigorij Orlov. Upravo je za kneza, s kojim je bila u vezi, i s kojim je navodno imala izvanbračnog sina, naručila najznačajniji i najraskošniji servis u povijesti. Zanimljivo je da je servis naručila nakon njihova prekida: naime, kako bilježe biografi, željela je miran rastanak, iako je uslijedio nakon njegovih brojnih nevjera.
U povijest europske draguljarske umjetnosti servis je ušao zahvaljujući svojim iznimnim dimenzijama, raznolikosti i originalnosti: bio je za šezdeset osoba i kad je završen, obuhvaćao je oko tri tisuće predmeta, radili su ga najveći majstori epohe u tom zanatu. Za Orlova je naručila i malu, otmjenu tabakeru, koja će također će biti na izložbi.
Među izlošcima će se u Zagrebu naći vrlo vrijedne i skupocjene umjetnine i “Apoteoza Jakova I.” s potpisom Petera Paola Rubensa, jednog od najvećih umjetnika svoje epohe, pa “Redovnik iz Calaisa” Angelice Kaufmann. Nekoliko je portreta same carice kojoj taštine nije nedostajalo. Izdvojimo onaj na kojemu je carica u prikazana u krunidbenoj haljini od srebrnoga sjajnog brokata i plaštu od zlatnog brokata, obrubljenog hermelinom: autor je portreta Vigilius Eriksen.
Katarina II. u zbirci se pokazuje kao brižna majka i baka. U Zagrebu ćemo tako moći vidjeti uskrsno jaje koje je izradila sama carica na tokarilici kao dar sinu Alekseju Bobrinskom, te bubanj koji je dala izraditi za unuka. Kronike bilježe kako je njezin omiljeni unuk bio veliki knez Aleksandar Pavlovič, a u Zagreb su stigla tri rijetka modela paradnog dječjeg odijela za kneza koja su sašivena vjerojatno za sedmi rođendan voljenoga unuka: po obliku i ukrašavanju dječje paradno odijelo u to doba imitacija je muške haljine. Međutim, kako bi dječaku bilo udobno, kamizol i hlače spojeni su po liniji struka, a pritom su hlače sa stražnje strane po središnjem šavu bile nezašivene. Izložit će se i kutija s mirazom koju je po rođenju dobila jedna od njezinih unuka.
Od caričinih osobnih predmeta u Zagreb su stigli i toaletna kutijica u obliku čizmice, šahovska ploča sa 32 figurice, ukosnice za frizuru, prstenje s ljudskim figurama i cvjetovima šljive, kao i predmeti putnog servisa za jelo: naime, carski se dvor često selio u ljetne i zimske rezidencije, a u pratnji dvora putovale su i sluge koje su prevozile dio garderobe i mnoge predmete za koje su carica i njezina pratnja procijenili kako im je potrebna za svakodnevicu.
Kineski zlatni nakit, kraj 17. - početak 18. stoljeća
Kineski nakit
Izložit će se i kineski zlatni nakit za koji se pretpostavlja da je došao u carsku zbirku kao diplomatski dar kineskoga cara Qianlonga. Katarina je dobila na dar i dva predmeta toaletne garniture koji su bili izrađeni od najfinijega srebrnog filigrana, a kakvim su se koristili istočni umjetnici. Na izložbi će biti, a ističu se kao najvredniji, predmeti iz darovane kineske toaletne garniture. Među umjetninama je i tanjur s prikazom Krima koji su na dar dobili veliki knez Pavel Petrovič i njegova prva žena, velika kneginja Natalija Aleksejevna u srpnju 1775. u Moskvi za svetkovine povodom završetka Rusko-turskoga rata.
Potom, elegantna svečana haljina čija je vlasnica velika kneginja Marija Fjodorovna, supruga velikoga kneza Pavla Petroviča, budućega cara Pavla I., a koja svjedoči o promjeni tadašnje mode. Potom, odora koju je nosila Katarina II: u dane svečanosti postrojbe primala je časnike u odori koja je bila istovjetna njihovoj, tj. u ženskoj odori izrađenoj prema odori odgovarajuće postrojbe...
“Da biste privukli publiku nije dovoljno objesiti sliku na zid”
Klovićevi dvori prošle su godine bili jedna od najposjećenijih institucija, na popisu muzejskih i galerijskih institucija, odmah nakon Arheološkog muzeja Istre u Puli. Kako kaže Antonio Picukarić: “Uključujući i advent, prošle nas je godine posjetilo 355 tisuća ljudi. A na Vlahi Bukovcu, izložbi koju smo upravo zatvorili, bilo je skoro 40 tisuća posjetitelja.
Visoka je brojka posjetitelja i za izložbu Vaska Lipovca.” Picukarić dodaje kako njemu i njegovu timu nije teško raditi ni do ponoći kada to bude potrebno: “Puno smo radili na izložbi ‘Izazov moderne. Zagreb-Beč oko 1900-te’, a potom i izložbi ‘Izazov moderne. Beč-Zagreb oko 1900-te’ koja je nedavno zatvorena u Belvedereu u Beču, a vidjelo ju je preko 80 tisuća ljudi. Mnogo toga ovisi i o kvalitetno odrađenom kustoskom poslu.
Primjerice, kad smo iz Belvedera tražili na posudbu neka djela Gustava Klimta prvo su nas odbili, predomislili su se tek nakon što su vidjeli koncepciju. A kruna je bio poziv da izlažemo u njihovom muzeju”. Prostor Klovićevih dvora, kaže dalje, žele otvoriti za sve građane, “i struku, i one koje zanima umjetnost, a nisu iz struke. Ova institucija nije za hermetične izložbe. Kako bi privukli posjetitelje, više nije dovoljno samo objesiti sliku na zidu. Potrebna su nova istraživanja, nove valorizacije, upravo kao što su naše kustosice učinile s Bukovčevim opusom”.
Paralelno s izložbom o Katarini Velikoj otvorit će se Bijenale ilustracije, sve ostale izložbe moći ćemo gledati na jesen. Zahvalan je, dodaje, i Gradu Zagrebu i Ministarstvu kulture na dodijeljenoj pomoći, no, dodaje, “dobar dio financija i sami privredimo. U kvalitetne blockbuster izložbe mora se uložiti konkretan novac.”