Izložba "Flashback '91.", koju je u povodu 30 godina od početka Domovinskog rata, priredio Hrvatski povijesni muzej u suradnji s hrvatskim ratnim fotografima i Hrvatskim društvom likovnih umjetnika, otvorena je u ponedjeljak u Meštrovićevom paviljonu.
Izložbu je otvorila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, izaslanica premijera Andreja Plenkovića, te ponajprije zahvalila na hrabrosti hrvatskim ratnim fotoreporterima koji su svojim objektivima dokumentirali zbivanja tijekom Domovinskog rata te svojim djelima pridonijeli širenju istine, priopćilo je Ministarstvo kulture i medija.
"Uz Hrvatski povijesni muzej, na tisuće fotografija čuvaju i drugi muzeji i Muzej Domovinskog rata, kao dokument vremena, kao umjetničke radove, kao sjećanje na teško razdoblje", podsjetila je ministrica te istaknula da ih čuvamo i pamtimo, ne zato da bismo živjeli u tuzi i prošlosti, nego zato da bismo znali cijeniti žrtvu branitelja kako bismo znali cijeniti ono što imamo danas.
Čestitavši autorima izložbe kustosima Ivici Nevešćaninu i Nikola SeiwerthIu, ministrica je izrazila zadovoljstvo što je jedan od autora izložbe najmlađi kustos Hrvatskog povijesnog muzeja, rođen upravo 1991. godine. "Ako se to sjećanje na ljude i životne priče koje iza svakog ovog portreta stoje, ako se ta emocija zajedništva ne prenosi današnjim generacijama, ako ostane zarobljena među nama koji smo to razdoblje intenzivno živjeli, onda ova memorija neće ispuniti svoju misiju", istaknula je ministrica.
U tjednu u kojem s posebnim pijetetom prema svim žrtvama, a posebno braniteljima, obilježavamo 30. obljetnicu stradanja grada heroja, poručila je, "svjedočanstva zabilježenih trenutaka naših branitelja, naših ljudi izgnanih iz svojih domova, trenutaka straha, tuge, boli, ali i ponosa, zahvaljujući ovoj izložbi, ovim velikim fotografijama u veličini plakata, bit će vidljiva svim prolaznicima jednog od najljepših zagrebačkih trgova".
Okupljenima su se obratili i ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar, jedan od fotoreportera Jadran Mimica, te Nikola Seiwerth jedan od autora izložbe i kataloga, kustos Zbirke fotografija, filmova i negativa Hrvatskog povijesnog muzeja koji je s Ivicom Nevešćaninom napravio simboličan izbor 30 fotografija koje su u velikom formatu izložene na vanjskom prstenu Meštrovićevog paviljona, te 91 fotografiju u katalogu izložbe.
Hrvatski povijesni muzej ovom izložbom, putem odabranih fotografija ponajboljih hrvatskih ratnih fotoreportera, želi predstaviti svojevrstan fotografski rezime kolektivne svijesti i sjećanja na 1991. godinu, omogućujući tako svakom posjetitelju pravo na vlastito sjećanje, emocije i različit doživljaj poruka zabilježenih objektivom ratnih fotografa, ističu iz Muzeja u povodu izložbe.
Fotografije relativno kronološki prate organiziranje obrane i začetke Hrvatske vojske od prvih oružanih sukoba hrvatskih redarstvenika sa srpskim pobunjenicima i Jugoslavenskom narodnom armijom, osnivanja Zbora narodne garde, rata na svim bojištima od Vukovara do Dubrovnika, pa sve do događanja s kraja prosinca 1991. godine i Sarajevskog primirja potpisanog 2. siječnja 1992. godine, napominju iz Muzeja.
Nije izostavljen ni civilni život i njegovo razaranje, ali on, iz više razloga, na izložbi i u katalogu nije prikazan u krajnje uznemirujućem obliku, objašnjavaju. Fotografije žrtava rata, žena, djece i staraca u svojim tragičnim i psihotičnim situacijama pokazale su se dovoljno eksplicitnima i potresnima.
Hrvatski povijesni muzej fotografsku građu vezanu za Domovinski rat prikuplja, čuva, obrađuje, izlaže i daje javnosti na uvid već trideset godina, upravo u suradnji s autorima fotografija. Fotografije snimljene u Domovinskom ratu iznimno su vrijedan materijal, koji čine stotine tisuća snimljenih fotografija, od kojih se jedan dio nalazi i u fundusu Muzeja.
Tematski raznolike, one svjedoče o zbivanjima s prve crte bojišnice te svakodnevnom civilnom životu u hrvatskim selima i gradovima. Budući da posjeduju ne samo dokumentarnu već i u umjetničku dimenziju, mnoge od njih su upravo i danas prisutne u hrvatskom društvu, medijima i kulturi, postavši više od dokumenata vremena - simbol ili kako sama izložba svojim nazivom kaže, svojevrstan 'flashback' na 1991. godinu, ističu iz HPM-a.
