Grafički dizajn

U napuštenoj Apoteci u Vodnjanu jedan je od najljepših prostora za suvremenu umjetnost u Hrvatskoj. Trenutačno izlažu braća Debeljuh

Apoteka, izložba

 Matija Debeljuh

Apoteka je izlagači prostor u Vodnjanu, galerija koja je nastala na mjestu nekadašnje, kako joj i samo ime govori - apoteke. Apoteka se, inače, na toj lokaciji nalazila prethodno desetljećima. Koncept su galerije osmislili Branka Benčić, koja je sada ravnateljica Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, i Matija Debeljuh, umjetnik, koji ovu galeriju sada vodi.

Često pišemo o neriješenom problemu centralizacije u hrvatskoj umjetnosti, naglasku na izložbama koje se odvijaju u Zagrebu. Iz Istre dolazi, po svoj prilici, i najjači otpor toj centralizaciji, uz primjerice Galeriju Poola koju u Puli vodi slikar Bojan Šumonja, te Galeriju Makina u istom gradu kojoj je na čelu Hassan Abdelghani, glumac i fotograf, pa Muzej Lapidarium u Novigradu kojeg vodi Jerica Ziherl, valja se dotaknuti i Muzeja suvremene umjetnosti u Puli, a primjera ima još, svakako se ističe i Apoteka, koja ima sjajan niz izložbi suvremenih stvaraoca, s naglaskom na one iz Istre. U Vodnjanu živi oko šest tisuća duša, a prostor se Apoteke nalazi u samom središtu grada. Činjenica da se u tako malom mjestu održava bitan program za suvremenu umjetnost trebao bi biti od državnog značaja. No, nisam stekla dojam, barem izvana, da se muzej nešto posebno podržava. Kao i svi njemu nalik, živi od entuzijazma pojedinaca. Za pretpostaviti je da ljeti turisti, barem, znaju cijeniti ponudu vezanu uz suvremenu umjetnost, u gradiću koji se ponajviše diči živopisnim kućicama u samom centru.

image

Apoteka, izložba

Matija Debeljuh

Na izlogu ovog prostora piše kako je riječ o Galeriji Apoteka, no iznad su ostavljeni nekadašnji natpisi, kako bi se zadržao povijesni kontekst, piše, naime "Ljekarnička stanica", "Vodnjan - Dignano", "Farmacia". I iznutra je ostavljeno vidljivo, u uređenju galerijskog prostora, da je riječ o nekadašnjoj apoteci, iznad bijelih se ladica, u kojima su se nekoć sakupljali lijekovi, sada izlažu umjetnički radovi.

image

Apoteka, izložba

Matija Debeljuh

Sve je to vidljivo i u postavu najnovije izložbe, čiji je naslov "Grafički studio Vodnjan: Skice za retrospektivu", gdje su neki od plakata postavljeni i na starom, nekoć ljekarničkom stolu. Izložba se može pogledati do 10. rujna, a prati što je radio navedeni grafički studio iz Istre sedamdesetih i osamdesetih godina proteklog stoljeća. Kako nije riječ o većem prostoru, izložili su "samo" uži izbor plakata, a za veći prikaz ovog studija, čiji mi je rad osobno otkriće, nisam, naime, ranije čula za njih, čeka se neki veći prostor. Možda i neka bolja vremena. Grafički studio Vodnjan početkom sedamdesetih godina proteklog stoljeća osnovala su braća Armando i Licio Debeljuh kao kućnu radinost, Armando je bio dizajner, a Licio fotograf. I prije osnivanja studija, bavili su se kulturom, ponajviše organizacijom u kulturi. Grafički studio Vodnjan bio je jedan od prvih sitotiskarskih atelijera u Istri, a odigrao je pionirsku ulogu na području od Pazina do Pule. Braća su se opredijelila uglavnom za oblikovanje propagandnih materijala brojnih kulturnih i sportskih manifestacija, a intenzivna je bila suradnja s Muzejom Revolucije Pula (današnji PPMI), Istarskom scenom Pula, Domom mladih u Puli, ali i drugim društvenim i kulturnim ustanovama onog vremena. Radili su kazališne, glazbene i filmske plakate, ističe se njihov rad za MAFAFA (Međuklupski autorski festival amaterskog filma). Često su surađivali i s mnogim kolegama na tom polju, te zajedno pomogli oblikovati duh epohe vremena.

Kustos izložbe Mladen Lučić u širi kontekst stavlja djelovanje ovog studija, pa tako tumači, "te godine su u svijetu i kod nas značile puni procvat sitotiskarstva koje je nudilo nove izražajne mogućnosti te se znatno mijenja i napreduje grafičko oblikovanje kao što su u tom mediju i umjetnički otisci (grafike) poprimili nova, jeftinija i dostupnija izdanja". Naime, u to je doba scena grafičkog oblikovanja jaka. U Zagrebu je na svojem vrhuncu, nažalost, u međuvremenu zatvoreni CIO (Centar industrijskog oblikovanja) gdje, između ostalih, djeluju Stipe Brčić i Boris Ljubičić. Takva vrsta angažmana kakvu je imao CIO, uzgred rečeno, dobro bi došla i danas. Uz Ivana Picelja i Mihajla Arsovskog, počinju djelovati Željko Borčić, Nenad Dogan, Ivan Doroghy i Boris Bućan. Lučić ispravno kontekstualizira da je takva produkcija plakata mnogo dugovala upravo sitotisku, a prednjačili su Sitotisak Studentskog centra te Studiji Brane Horvata i Vladimira Straže, koji su se specijalizirali i za tiskanje umjetničkih grafika.

Naglasak je radova braće Debeljuh ponekad isključivo na tipografiji, što jest i jedna od oznaka te epohe, najavljujući pojedine predstave, slova stavljaju u prvi plan. Najavljujući, pak, koncert američkog gitarista Larryja Coryella, u prvi plan stavljaju jake boje, rukopis je razigran, u duhu epohe, doba cvijeća, dok je najava gitarističke zvijezde Paca de Lucie, puno stišanija. Uz najavu, pak, kabareta, u prvi plan stavljaju američke dolare, no protagoniste na tim novčanicama pretvaraju u klaune, pa je vidljiva i doza humora kod ovih autora...

Ako ste u kojim slučajem u prolazu pokraj Vodnjana, na izložbu svakako svratite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. studeni 2022 19:08