Slavni američki koncetualni umjetnik Vito Acconci posebno za Zagreb osmislit će novi rad kojim će se ujedno oprostiti od svoje umjetničke karijere. Acconci svoj posljednji rad u karijeri, video “The City Inside Me”, namjerava postaviti u Domu HDLU na proljeće iduće godine, a ovih dana upravo se završavaju pregovori oko tog velikog projekta iza kojeg stoji američki arhitekt i umjetnik Peter Macapia.
Ravnateljica HDLU-a Gaella Gottwald trima velikim izložbama inozemnih umjetnika namjerava završiti svoj mandat na toj funkciji jer, kako je najavila, nema se namjeru ponovno kandidirati.
A godinu će započeti izložbom kolekcije barunice Lucrezie de Domizio Durini na kojoj će biti predstavljena djela avangardne umjetnosti te poznate talijanske kolekcionarke i mecene. Slijedi izložba Vite Acconcija i Petera Macapie, a zatim ona slavnog njemačkog modnog fotografa Petera Lindbergha . I Lindbergh i Acconci napravit će radove osmišljene posebno za prostor HDLU-a.
Subverzivne zvijezde
- Zadnji projekt u karijeri Acconci je odlučio napraviti za Zagreb. To je ujedno i prvi put da će posjetiti Zagreb, kao i fotograf Peter Lindbergh. Riječ je o velikanima suvremene umjetničke scene koji prvi put dolaze u regiju, što mi je velika čast. Oni žele ovdje predstaviti svoj rad, educirati publiku, govoriti o tome što rade - ističe Gottwald. Kako naglašava, i Acconci i Macapia u SAD-u imaju status zvijezda, ali su na neki način i subverzivni, narušavaju i kritiziraju sisteme u kojima su odrasli, izrazito su društveno angažirani.
Američki umjetnik talijanskih korijena, punim imenom Vito Hannibal Acconci, pionir je performansa i konceptualne umjetnosti. Kasnih šezdesetih godina povezivan i s body artom, Acconci je karijeru započeo kao pjesnik, a slavu je stekao svojim danas čuvenim performansom “Seedbed” iz 1972. - u praznoj je galeriji skrivećki masturbirao i svoje maštarije o posjetiteljima izgovarao na mikrofon, što je tih godina tumačeno kao rušenje svake ograde između umjetnika i publike. Od sredine osamdesetih Acconci počinje raditi na arhitektonskim projektima i otvara svoj arhitektonski studio. Svoje eksperimente iz područja arhitekture često ostvaruje u suradnji s drugim umjetnicima i arhitektima sličnih interesa i praksi poput Ai Weiweija ili Stevena Holla, a s Peterom Macapiom potpisuje zagrebački projekt. Do Macapie i Acconcija Gaella Gottwald došla je slučajno, preko zajedničkog poznanika koji u New Yorku surađuje s njima.
- Odmah sam kontaktirala Macapiu nakon što sam vidjela njegove fantastične projekte i predložila suradnju. Rekla sam mu da napravi rad za Zagreb, na što je odmah pristao. On i Acconci pomno su proučili materijale koje sam im poslala, a kad sam došla k njima u New York, dočekalo me pravo iznenađenje - ogromna maketa HDLU-a s njihovim site specific radovima - kaže ravnateljica HDLU-a. Acconci će u Zagrebu izložiti videorad smišljen za prostor HDLU-a, a Macapia instalaciju. Kako objašnjava Gottwald, Macapia je glavni ideator i kustos cijelog projekta, a koncept izložbe je da ona bude interaktivna.
Pitanje prostora
Izložba Acconcija i Macapie naslovljena “Borrow or Rob” bavi se pitanjem prostora - onog društvenog i urbanog, koji se može “posuditi”, ali i “oteti” te koji sve više kao tema zaokuplja suvremene umjetnike. Macapia će svoju instalaciju inspiriranu Rorschachovim testom mrlja koji se koristi u psihoanalizi postaviti u dijalogu s filmom Ante Babaje “Nesporazum” iz 1958., a Acconcijev će videorad biti predstavljen uz radove drugih umjetnika na temu suvremenog shvaćanja urbanog prostora te filmove Charlieja Chaplina. Uoči izložbe bit će raspisan i međunarodni natječaj kojim će umjetnici biti pozvani da dizajniraju novčanice na temu problema prostora, te će se one tijekom trajanja izložbe moći i kupiti.
I Peter Lindbergh će u HDLU-u postaviti site specific izložbu, najavljuje Gaella Gottwald. - Jako ga se dojmio kružni prostor ove građevine. U Galeriji PM će uživo napraviti kolaž od svojih printova, a izložit će i svoju čuvenu seriju fotografija s top-modelima naslovljenu ‘Smoking wo-men’ - otkriva Gaella Gottwald i dodaje kako se nada da će tim svojim zadnjim izložbama u HDLU-u uspjeti ostvariti viziju toga kako bi muzejski programi trebali izgledati. - Odradila sam ciljeve koje sam imala, sad je na nekom drugom da svojom energijom nastavi ovo što sam počela. Imam još puno ideja za Hrvatsku, htjela bih raditi novu vrstu kulturnih programa koji se temelje na društvenoj angažiranosti po uzoru na slične u inozemstvu.