Pred Jasminkom Poklečki Stošić, ravnateljicom Umjetničkog paviljona u Zagrebu, izazovno je razdoblje. Paviljon je naime, kao i mnoge druge zagrebačke kulturne znamenitosti i građevine iz doba historicizma, znatno stradao u potresu u ožujku ove godine i otad je zatvoren za javnost. Šteta na građevini sagrađenoj 1898. godine je velika i pitanje je kada će uopće moći primiti prve posjetitelje.
"Zasad su projekcije da ćemo cijelu sljedeću godinu biti zatvoreni. Što će potom biti, doista u ovome trenutku ne znam. Nadamo se da ćemo 2022. otvoriti vrata publici", kaže Jasminka Poklečki Stošić koja je ovih dana uspjela organizirati i prvu izložbu, onu Lovre Artukovića, doduše ne u Paviljonu, nego u susjednoj Modernoj galeriji. Pravo je čudo što je uopće uspjela. U jednom trenutku činilo joj se da su sva vrata zatvorena, no nije odustajala.
Osobno je, priča, sada već prije pune tri godine pozvala Lovru Artukovića da održi samostalnu izložbu 2020. u Paviljonu, u sklopu ciklusa "Ambijentalne izložbe suvremenih hrvatskih umjetnika za Umjetnički paviljon". Riječ je o ciklusu izložbi gdje umjetnici stvaraju radove specijalno za prostor Paviljona. "Mnogi su umjetnici već izlagali u sklopu tog ciklusa i stvarali radove baš za Paviljon. I Artuković je to učinio, naslikao je seriju novih slika imajući u vidu prostor Paviljona, no potres nam je poremetio planove." Usprkos svemu, i potresu i pandemiji, Jasminka Poklečki Stošić tražila je prostor u kojem bi ipak mogla održati tu izložbu ove jeseni.
Jedna od ideja je bila da se izložba prebaci u MSU, no nažalost, kaže ravnateljica Paviljona, svi su termini u ovoj godini popunjeni. Zatim su u obzir dolazio i Francuski paviljon te hala na Velesajmu.
"Na kraju je kolega Branko Franceschi ponudio sjajan termin u Modernoj galeriji tijekom studenoga, i to smo s oduševljenjem prihvatili. Poznavajući sebe, bila sam sigurna da će izložbe biti, samo je bilo pitanje gdje. Ne odustajem olako, naročito kada znam da je netko potrošio prilično novca i vremena da naslika 43 rada. Naravno da sam, u trenutku kada je bilo evidentno kako je izložbu nemoguće prirediti u Paviljonu, mogla odustati i reći "žao mi je", no Lovro je za te 43 slike kupio platna, nekome je, također, platio blind rame, kupio je boje, dakle imao je određene, konkretne troškove. Znajući to, ne možete čovjeku jednostavno reći "žao mi je". Uz to, zagrebačka bi publika ostala uskraćena za sjajnu izložbu", tvrdi Poklečki Stošić.
A dan kad je prvi put ušla u potresom oštećeni Paviljon zauvijek će pamtiti.
"Ne samo da se mogu prisjetiti tog trenutka, nego ga nikad neću zaboraviti. Oko pola sata nakon drugog udara vratila sam se u svoj stan, provjerila u kakvom je stanju, ima li oštećenja, te se čula telefonom s našim muzejskim tehničarom Damirom Martincem i otišla odmah do Paviljona. Na platou ispred Paviljona već je bilo parkirano bezbroj automobila, puno ljudi stajalo je s koferima, zamotano u deke, zabrinutih, prestrašenih lica, nekoliko beba u kolicima, padao je snijeg, bilo je jako hladno. Strah i tjeskoba ljudi gotovo su se mogli opipati. A onda smo muzejski tehničar, domar i ja ušli u Paviljon i zatekli prizor koji me je skamenio. Teško je opisati tu sliku."
Pregledom zgrade koji je uslijedio utvrđena su jača oštećenja u eksterijeru na zidovima, priča ravnateljica - izražene pukotine na četiri ugaone lanterne - dimnjaka uz kupolu te pukotine na pročeljnom dijelu, vučenim profilacijama (krovni vijenac, timpani) i ukrasnim elementima. U interijeru su pak, kaže, najveća oštećenja u glavnom izložbenom prostoru i ulaznom predvorju. "Vidljive su znatne pukotine na nosivim zidovima, nadvojima i kupoli, uz djelomično otpalu žbuku i brojna oštećenja štuko dekoracije i zidnog oslika te su, također, vidljive pukotine na teraco podu."
Obnovu Paviljona, kako napominje, vodi Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, a tu su još i Ured za kulturu te Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode. "Odmah poslije potresa statičari su izvršili brzi pregled zgrade koja je dobila narančastu naljepnicu - privremeno upotrebljivo. Potom je tijekom rujna izvršen detaljni statički pregled zgrade temeljem kojeg je izrađen elaborat o stanju konstrukcije Umjetničkog paviljona, a Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode je nakon izrade elaborata dao konzervatorske smjernice za obnovu. Kako su me ovih dana obavijestili iz Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, u pripremi je dokumentacija za javnu nabavu za izradu projektne dokumentacije za cjelovitu obnovu zgrade Umjetničkog paviljona, a postupak se planira pokrenuti u ovoj godini putem Ureda za javnu nabavu", objašnjava Jasminka Poklečki Stošić. Dodaje kako će se predmetna projektna dokumentacija izraditi temeljem elaborata o stanju konstrukcije Umjetničkog paviljona i konzervatorskih smjernica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.
Ipak, sve vrijeme nakon potresa mogla je, kaže, raditi i organizirati nove projekte jer uredi nisu pretrpjeli toliku štetu, za razliku od izložbenog prostora.
"Začudo, naši su uredi ostali čitavi, bez oštećenja, tako da u njima možemo raditi. Istina, bolje bi bilo da je obratno, da je izložbeni prostor ostao neoštećen, jer tada bismo u Paviljonu mogli održavati izložbe, a urede bismo izmjestili negdje drugdje. To bi bilo puno bolje. No, nismo mogli birati, potres ne daje mogućnost izbora."
Na pitanje o daljnjim planovima kaže da joj je već na dan potresa, kada je vidjela oštećenja u interijeru galerije, bilo jasno da u takvim (ne)prilikama ne mogu održavati izložbe. "Tako smo se, zapravo, restartali odmah nakon završetka lockdowna i osmislili program za 2021. godinu koji će biti moguće realizirati." Kako objašnjava Jasminka Poklečki Stošić, primijenili su praksu koja već dugo egzistira u, primjerice, Francuskoj gdje neki muzeji i galerije kontinuirano priređuju izložbe skulptura i instalacija na otvorenom, izvan svojih formalnih prostora. Primjerice, u nekim gradskim četvrtima ili po cijelom gradu ili u parkovima. Tako će i oni održavati izložbe na platou ispred glavnog ulaza u Umjetnički paviljon. "Taj smo projekt nazvali "Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona". Tijekom sljedeće godine bit će održane četiri izložbe, svaka će trajati gotovo tri mjeseca. Isto tako, kako bismo upotpunili program, priređivat ćemo i male, komorne koncerte klasične glazbe iza Paviljona, na južnoj strani prema Glavnom kolodvoru. Nazvali smo ih "Glazbeni susreti kod Umjetničkog paviljona". Bit će održana tri koncerta: Martine Filjak, Monike Leskovar i Matije Dedića", najavljuje ravnateljica Paviljona. "Jako se veselimo ovoj glazbenoj suradnji! Koncerti će, baš kao i izložbe, biti besplatni za građanstvo i goste grada. Uz to, od veljače 2021. na web stranici Umjetničkog paviljona pokrećemo i online galeriju koja je namijenjena mladim umjetnicima do 35 godina. Eto, kao što vidite, usprkos svemu, živi smo i ne damo se!"