Bijeli anđeli na nitima padaju sa stropa. Na tlu, na plohama izlomljene i osušene gline jedan je prazan, čisti papir - simbolički prikaz Kristova rođenja, objava koja je od početka ista, nepromijenjena. Podsjetnik na vječnu šansu za čistim, novim početkom. Iako zvuči dosta konceptualno, jaslice čiji je autor splitski kipar Loren Živković Kuljiš, jedne su od najljepših koje su postavljene ove godine, a nalaze se u kapeli Svetog Arnira, ispred sjevernog zida Dioklecijanove palače, mjestu hodočašća mnogih Splićana u vrijeme božićnih blagdana.
Splitski kipar zamislio je svoje jaslice kao "scenografiju koja spaja nebo i zemlju", a sadrže i njegov osobni hommage dvojici kolega "koji su nedavno napustili zemaljsku dimenziju" Marijanu Crtaliću i Ivanu Kožariću. "Dva anđela koji u rukama drže crtu i kuglu, esencijalni trag i skup točaka u prostoru, podsjećaju na ulogu umjetničkog stvaralaštva u ljepoti života na općoj razini", navodi umjetnik u obrazloženju rada. Na osobnoj razini, olovka u ruci jednog anđela je u znak sjećanja na Marijana Crtalića Crtu, a zlatna kugla pak podsjeća na "Prizemljeno sunce", poznatu skulpturu Ivana Kožarića.
Osjetljiva tema
Rođen 1973. Godine u Splitu, Loren Živković Kuljiš diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i izvanredni je profesor na Kiparskom odjelu Umjetničke akademije u Splitu. Dobitnik je brojnih nagrada, radovi mu se nalaze u fundusima Gliptoteke HAZU u Zagrebu i splitske Galerije umjetnina, a poznat je i kao autor spomenika Tonču Petrasovu Maroviću na Sustipanu. Kada je riječ o njegovom najnovijem radu, Živković Kuljiš kaže kako je zadovoljan recepcijom, o jaslicama se piše i na društvenim mrežama. U taj se projekt, koji se odvija četvrtu godinu zaredom, uključio na poziv povjesničarke umjetnosti Jasminke Babić, v.d. ravnateljice splitske Galerije umjetnina.
Razmišljao je, kaže, o temi polako i kontinuirano od proljeća, a sam rad u konačnici izveo kroz nekoliko tjedana. Ipak, priznaje da mu je ovaj rad predstavljao, posebno kao umjetniku koji se inače ne bavi sakralnim temama, veliki izazov. "Sama je tema jaslica na neki način osjetljiva i skliska. Ona je snažno unaprijed vizualno determinirana, što u interpretaciji može biti dvosjekli mač. Odlučio sam se za krajnje pojednostavljenje klasičnog prikaza teme. Nisam ga htio previše mijenjati, već destilirati. Išao sam za tim da poruku novog početka učinim jasnijom, izravnom i bliskom. U kiparskom smislu, bio mi je izazov oblikovati anđele, duhovna bića, od samog papira."
Jaslice Lorena Živkovića Kuljiša, ostvarene minimalnim intervencijama i jednostavnim sredstvima umjetničkog izražavanja, vrlo efektno djeluju u prostoru gotičko-renesansne kapelice u kojoj su se nekad čuvale relikvije jednog od zaštitnika Splita. Neki će reći i nepravedno zaboravljenog. Sama kapelica, kao i svetac kojem je posvećena, imaju zanimljivu povijest. Arnir ili Rajnerije, porijeklom iz Italije, bio je prvo redovnik u samostanu Fonte Avellana, u regiji Marche, a biskupom je postao 1154. u Cagliju.
Na molbu splitskoga klera Papa ga je imenovao splitskim nadbiskupom 1175. godine. Toma Arhiđakon navodi da je proširio imanja splitske Crkve, a iz toga je doba sačuvan velik broj krivotvorenih darovnica za imanja iz okolice Splita, koja su navodno pripadala splitskoj Crkvi. Arnerije se sukobio s Kačićima u Poljicima oko zemlje u Srinjinama, a kada je osobno zbog toga došao u Poljica, omiški knez Nikola Kačić dao ga je kamenovati. Pokopan je u benediktinskom samostanu u Splitu gdje je 1444. čuveni kipar i graditelj Juraj Dalmatinac izgradio kapelu Svetog Arnira uz predromaničku crkvu Sv. Eufemije. Dalmatinac kapelu s reljefom i oltarom radi na poziv Crkve nakon što je splitskog nadbiskupa iz 12. stoljeća proglasila blaženim.
Ta je kapelica danas, uz zvonik iz 18. stoljeća, jedini sačuvani dio porušena samostana. Majstor najpoznatiji po katedrali sv. Jakova u Šibeniku, postavio je u njoj sarkofag s relikvijama svetog Arnira gdje je u reljefu isklesao ležeći lik nadbiskupa i prikaz njegova kamenovanja. Sarkofag su austrijske vlasti 1835. godine prodale plemićkoj obitelj Micheli Vitturi koja ga je darovala novoj crkvi u Kaštel Lukšiću, a relikvije sv. Arnira prenesene su još ranije u splitsku katedralu. Reljef kao i sama kapela zadnjih su godina zanimljivi i umjetnicima koji su pozvani da u vrijeme božićnih blagdana osmisle u tom prostoru jaslice.
Jedinstveni projekt koji spaja tradicionalni motiv jaslica i suvremene umjetničke interpretacije u javnom prostoru započet je 2017. godine na inicijativu gradonačelnika Andre Krstulovića Opare i do sada je predstavio radove Kažimira Hraste, Dijane Ive Sesartić i Vice Tomasovića. Neki od umjetnika su bili inspirirani upravo pričom o svetom Arniru i njegovom nesretnom sudbinom.
Multimedijalni umjetnik Vice Tomasović prošle je godine osmislio suptilnu instalaciju nadahnutu predajom o crkvici Svetog Arnira u Poljicima, sagrađenoj na mjestu na kojemu je splitski nadbiskup preminuo i gdje do danas izvire voda za koju puk vjeruje da je čudotvorna i koja stoljećima privlači hodočasnike. Umjetnička instalacija sastojala se od staklenki ispunjenih tom čudotvornom vodom čiji je raspored odgovarao sceni jaslica, a svaka je staklenka promišljenim razlikama u svojstvima predstavljala jedan od likova u jaslicama.
Ideja novog početka
Prvi je pak jaslice u tom prostoru postavio kipar Kažimir Hraste prije tri godine na poziv tadašnjeg ravnatelja Galerije umjetnina Branka Franceschija. "Glavni motiv i inspiracija mi je bio jedan reljef koji se nalazi na vratnicama splitske katedrale, remek-djelu Andrije Buvine. Na monumentalnim, drvenim vratnicama jedna od slika prikazuje rođenje Kristovo, s tim da sam ja to napravio i prikazao radeći skulpturu od aluminijskog lima, izradivši jedan prostorni kolaž visine i širine metar i pol", rekao je tada Hraste o jaslicama koje su nazvane lebdećima.
Nakon njega svoje “Nebeske jaslice” osmislila je zagrebačka kiparica sa solinskom adresom Dijana Iva Sesartić, i to kao bareljef izveden u pocinčanoj i aluminijskoj mreži, postavljen na samostojeću konstrukciju. Triptih je predstavljao potpunu kompoziciju događaja: pastire, kraljeve, životinje i biljke, a u njegovom je središtu postavljena Sveta obitelj, posebno naglašena izvedbenim materijalom.
Autor ovogodišnje instalacije Loren Živković Kuljiš u svojoj interpretaciji, ističu u Galeriji umjetnina, motivu jaslica pristupa na simboličkoj razini, stavljajući u prvi plan ideju novoga početka, rađanja novog života. "U ovom kompleksnom, zahtjevnom vremenu Živković Kuljiš kroz jednostavne forme i materijale, papir i glinu, evocira izvornu ideju Božića - jednostavnost i skromnost. U nadahnutom spoju suvremene realnosti, duhovnosti i umjetničke kreativnosti autor poziva na stvaranje vođeno ljubavlju, vjerom i nadom u bolju budućnost."