Umro je Tomislav Mikulić, vodio je dizajn na HRT-u

Preminuo je Tomislav Mikulić, ovogodišnji dobitnik nagrade Hrvatskog društva likovnih umjetnika za životno djelo, koji je 12 godina radio na Televiziji Zagreb kao voditelj Odjela za TV dizajn, piše HRT. U tom je razdoblju, nastavljaju, uvodio primjenu elektroničkih uređaja, a svojim je radom spojio televiziju, umjetnost i tehnologiju. Mikulić je ostavio trag i u Australiji, gdje je sudjelovao u razvoju brojnih televizijskih i grafičkih inovacija.

Mikulić je svoj kreativni put započeo je paralelnim studijem na Elektrotehničkom fakultetu i Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od prvih grafika nastalih s pomoću računala Mikulićev umjetnički izraz razvijao se zajedno s razvojem tehnologije.

Svoje mjesto u avangardnome umjetničkom pokretu "Nove tendencije" dobio je sudjelovanjem na svjetski poznatoj izložbi "Tendencije 5" 1973. godine. Tri godine kasnije imao je prvu samostalnu izložbu u Galeriji Nova u Zagrebu gdje je prikazao "2548A" (poznat i pod nazivom "Random"), prvi kompjutorom animirani film u zemlji. Sam je napisao računalne programe i razvio algoritam kasnije iznimno popularan kao morphing.

Tomislav Mikulić

Lucija Ocko/Cropix

Nakon 12 godina rada na Televiziji Zagreb gdje je kao voditelj Odjela za TV dizajn uvodio primjenu elektroničkih uređaja, preselio se u Melbourne i osnovao studio za animaciju i grafički dizajn. Radio je za Channel Seven, u timu s kojim je razvio mnoštvo inovacija poput poznate žute linije za praćenje svjetskih rekorda na Olimpijadi 2000. u Sydneyju.

Njegovim se opusom, nedavno, u Tehničkom muzeju, bavio i Darko Fritz, a cijeli životopis možete pročitati i na stranicama digitalna umjetnost.

Tomislav Mikulić (1953.) već se kao petnaestogodišnjak koji živi u Zagrebu susreo s digitalnom umjetnošću kada je, kako se sjeća, "vidio kompjutorske grafike u američkim časopisima negdje oko 1968. (...) Tada sam se zahvaljujući i današnjem dragom prijatelju Assefi, ondašnjem studentu medicine iz Etiopije iz vremena razmjene studenata iz Nesvrstanih zemalja upisao u čitaonicu Američkog kulturnog centra pri njihovoj ambasadi u Zagrebu na Zrinjevcu. Beskrajno sam zahvalan Američkoj vladi što nam je omogućila besplatan i neograničen pristup američkim časopisima i time uvid u svjetska dostignuća o kojima nismo mogli skoro ništa saznati iz lokalnih publikacija. Sjećam se Time i Life časopisa i kad su objavili čuvene Avedonove psihodelične plakate Beatlesa i fotografije Zemlje s Mjeseca koje su napravili Apollo astronauti. Ali neusporedivo su me više fascinirali članci o kompjutorskim grafikama koje su napravili John Mott-Smith, Lloyd Sumner ili tim u Calcomp kompaniji. To je posijalo sjeme u meni od kojeg se više nikad nisam izliječio."