ZAGREB - Odlukom UNESCO-ova Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, na sjednici u srijedu 28. studenog u Port Louisu u Mauricijusu, tradicijski napjev Međimurja Međimurska popevka kao samostalna nominacija, te Umijeće suhozidne gradnje kao višenacionalna nominacija (Hrvatska, Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Slovenija, Španjolska i Švicarska), uvršteni su na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.
Na zasjedanju Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu kao predstavnici RH sudjeluju pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković kao voditelj delegacije, te voditeljica Službe za UNESCO i glavna tajnica Hrvatskog povjerenstva za UNESCO Rut Carek.
Kao neizostavan dio današnje tradicijske kulture Međimurske županije te omiljen i prepoznatljiv glazbeno-tradicijski znak hrvatskog identiteta, Međimurska popevka upisana je u Registar kulturnih dobara RH 2013. godine. Na inicijativu nositelja, stručnu preporuku Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu i odlukom Ministarstva kulture, 2016. godine započelo se s pripremama za izradu nominacije za upis na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.
Nominacija je pripremljena u suradnji sa stručnjacima, dr. sc. Lidijom Bajuk, dr. sc. Nailom Ceribašić i dr. sc. Tvrtkom Zebecom te uz podršku lokalne zajednice i većeg broja ustanova s područja Međimurske županije.
Umijeće suhozidne gradnje, gradnje "u suho" konstrukcija od kamena bez upotrebe vezivnog materijala, upisano je u Registar kulturnih dobara RH 2013. godine. Krajem 2015. i početkom 2016. započela je međunarodna inicijativa za izradu nominacije prema UNESCO-u kako bi umijeće suhozidne gradnje bilo upisano na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.
Na prostoru Donje Srime koja se nalazi između Jadrije i Vodica organizirana je radionica suhozida koju je vodio doktor Jadran Kale, kustos muzeja Šibenik
RH je aktivna na očuvanju nematerijalne kulturne baštine od početka 2000-ih. Do kraja 2018. godine u Registar kulturnih dobara RH upisano je više od 160 nematerijalnih kulturnih dobara, a na UNESCO-ove popise, s ova dva novoupisana elementa, njih ukupno 17.
"Takav izniman uspjeh ostvaren je dugogodišnjom suradnjom Ministarstva kulture, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i hrvatskih stručnjaka iz različitih znanstvenih i stručnih institucija te lokalne zajednice", priopćilo je Ministarstvo kulture.