Najposjećenija izložba prošle godine u svijetu bila je ona starih nizozemskih majstora čija je zvijezda zavodljiva Vermeerova “Djevojka s bisernom naušnicom”. Postavljenu u Tokio Metropolitan Art muzeju, izložbu je vidjelo više od deset tisuća ljudi dnevno, što je naposljetku rezultiralo brojkom od 758.266 tisuća posjetitelja.
Riječ je o istraživanju koje je proveo The Art Newspaper. Napominju kako je prije sedamnaest godina, kada je započela njihova anketa, galeriji ili muzeju bilo potrebno oko tri tisuće posjetitelja dnevno da uđu među prvih deset, dok im je sada potrebno šest tisuća.
Ako se izuzme izložba velikog britanskog slikara Davida Hockneyja “A Bigger Picture” u Kraljevskoj akademiji u Londonu, koju je posjetilo 600 tisuća ljudi, što je ujedno i najposjećenija izložba pojedinog umjetnika, te izložba Daniela Burena u Grand Palaisu u Parizu (nešto više od 240 tisuća ljudi), najposjećenije su izložbe bile - gostovanja.
Primjera je mnogo. Prvi je spomenuti Tokio. Slijedi izložba talijanskog slikarstva 19. stoljeća u Sankt Peterburgu, u njihovom nacionalnom muzeju sa 425 tisuća posjetitelja, što je 7747 na dnevnoj bazi. Velike su gužve bile i na izložbi engleskog kipara Antonyja Gormleyja “Still Being” u Kulturnom centru Banco u Rio de Janeiru.
Kolekcionari iz Brazila
Govoreći o Hockneyju, Gormleyju i Burenu, uočava se trend porasta interesa za suvremenu umjetnost.
To se može vidjeti, analizira Financial Times, i na području posjeta muzejima, a ne samo pojedinim izložbama. U Londonu je, primjerice, Tate Modern posjetilo 5,3 milijuna ljudi, dok je u Nacionalnu galeriju ušao 5,1 milijun ljudi. Posjećenosti je pridonijela i izložba Damiena Hirsta u Tateu za koju se zainteresiralo gotovo tri tisuće ljudi dnevno.
Tate je četvrti najposjećeniji muzej na svijetu, prvi je od muzeja suvremene umjetnosti. Ipak, najviše je posjetitelja prošle godine imao pariški Louvre: gotovo deset milijuna. Nadalje, u anketi The Art Newspapera primijećeno je kako su suvremena umjetnost i izložbe fotografije popularnije na Zapadu, dok je tradicionalna umjetnost omiljena u Aziji.
U zadnje se vrijeme i na tržištu umjetnina najviše spominju bogati kolekcionari iz Brazila, koji su pretekli i ruske. U toj je zemlji, naime, uočljiv porast dobrostojeće srednje klase, zatim cijeli val izgradnje novih muzeja koji je uslijedio nakon ekonomskog booma te sve veći interes medija za umjetnost.
Postoji i druga strana priče. Obje su izložbe u Brazilu koje su među prvih deset, uz spomenutu Gormleyjevu i izložba “Ciklusi moderniteta” o Amazoniji, u Rio de Janeiru bile besplatne.
Kakva je budućnost
Nadalje, kako piše Financial Times, brojke brazilskog Instituta za geografiju i statistike prošle su godine pokazale da 93 posto Brazilaca nije nikada bilo na nekoj umjetničkoj izložbi.
Dok podaci iz Britanije govore drugo: između travnja 2011. i ožujka 2012. gotovo je 50 posto Britanaca posjetilo neki muzej ili galeriju.
A kakva je budućnost? Georgina Adam iz The Art Newspapera smatra kako će se težište prebaciti na Kinu, gdje je samo u 2011. izgrađeno više od 400 muzeja, koje je financirala i država, ali i privatni sektor.
No, mnogi kustosi posljednjih godina imaju istu žalopojku, jedan od njih je i Britanac David Elliot: “Veliki muzeji postaju poput supermarketa. Sve je više riječ o pakiranju i o brandingu, a manje o stvarnom sadržaju”.
U Engleskoj je, naime, uvođenje besplatnog ulaza u muzeje koje sponzorira država rezultiralo porastom posjetitelja za 150 posto. Oni koji su već bili besplatni, kao što su Nacionalna galerija i Tate, bilježe porast od 21 posto.
Galerijski bijes
Posljedica tog rasta velike su gužve, pa je neke izložbe postalo gotovo nemoguće razgledati; primjer je bila Gauginova u Londonu, nakon koje je skovan pojam “galerijskog bijesa”.
Poučeni ovim primjerom, u Nacionalnoj galeriji sljedeće su godine ograničili broj posjetitelja na izložbu Leonarda da Vincija, no bijes se potom proširio na okolne ulice gdje su ljudi satima stajali u redu kako bi ušli na izložbu.
Inače, treba spomenuti kako je među prvih dvadeset najposjećenijih izložbi i ona Sanje Iveković, koju je u njujorškoj MoMA-i posjećivalo 5045 ljudi dnevno.
U hrvatskim muzejima dva i pol milijuna ljudi godišnje
“U Hrvatske muzeje prošle je godine ušlo dva i pol milijuna posjetitelja”, istaknula je Vesna Jurić Bulatović, pomoćnica ministrice kulture, govoreći o Noći muzeja čija je jedna od inicijatorica.
Noć muzeja dosegla je broj od 300 tisuća posjetitelja.
Podatke o posjećenosti prikuplja i obrađuje Muzejsko-dokumentacijski centar koji još nema dovršenu statističku obradu za 2012. godinu, no zato su indikativne brojke od 2011.
Najposjećeniji su Dubrovački muzeji, koje godišnje posjeti gotovo 400 tisuća ljudi; nešto manje, no preko 300 tisuća ljudi, uđe u Arheološki muzej Istre. Treći po redu su Muzeji Hrvatskog zagorja. Izložba o Ruđeru Boškoviću u Dubrovačkim muzejima 2011. vidjelo je gotovo 200 tisuća ljudi. Posljednjih godina sto tisuća prešle su izložbe Secesija, zatim Art deco, obje u Muzeju za umjetnost i obrt, te Dora Maar i Picasso u Klovićevim dvorima. Ostaje vidjeti koliko će posjetitelja ući na izložbu “Remek-djela iz Muzeja Picasso”. Iz Klovićevih dvora javili su da u petak očekuju stotisućitog posjetitelja.