Dr. Lučka Kajfež Bogataj dobitnica je Nobelove nagrade za mir i vodeći stručnjak za klimatske promjene. Rad ove članice IPCC-a prepoznat je na globalnoj razini. Njenu predanost zaštiti okoliša prepoznao je 2008. godine kroz dodjelu OrderofMerit za istraživanje klimatskih promjena i tadašnji predsjednik Slovenije. Navedena istaknuta slovenska znanstvenica, priznata zbog doprinosa borbi protiv klimatskih promjena, dolazi na Greencajt festival u Zagrebu gdje će održati predavanje "Kako (pre)živjeti na planetu koji ne raste?". Festival se održava od 22. do 24. svibnja, a predavanje dr. Kajfež Bogataj na rasporedu je 22. svibnja. Uoči njena dolaska donosimo razgovor s dr. Kajfež Bogataj.
Kako nas koncept planetarnih granica može usmjeriti u suočavanju s izazovima održivosti i klimatskih promjena?
Koncept planetarnih granica teži kvantitativno, dakle s neospornim brojevima, prikazati u kojoj mjeri je još uvijek sigurno intervenirati u procesima na planeti. Nažalost, s modernim tehnologijama, čovječanstvo može izmijeniti značajne prirodne cikluse, od ugljičnog do vodnog ciklusa, što može izazvati nepredviđene posljedice za stabilnost klime, ekosustava i općih životnih uvjeta na planeti. Još jedna važna prednost koncepta je uvid u međusobnu povezanost ekoloških problema. Ne možemo rješavati probleme odvojeno, već moramo tražiti rješenja za višestruke probleme istovremeno.
Koji su najalarmantniji trendovi ili razvoji u vezi zdravlja planete koje vidite kao osoba duboko uključena u istraživanje klime?
Cijeli niz trendova ozbiljno zabrinjava nas klimatologe. Prva činjenica je da je došlo do ubrzanja, i u osnovi, klimatske promjene nadmašuju naše izračune. Možda zato što su neki povratni mehanizmi u klimatskom sustavu već aktivirani. Na primjer, nestanak arktičkog leda dodatno potiče zagrijavanje. Brzi pad biološke raznolikosti također izaziva pesimizam. Ali najalarmantniji trend dolazi od naših političkih i ekonomskih donositelja odluka. Pitanje klimatskih promjena potisnuto je u pozadinu, a od Covid-a, napori za smanjenje našeg ekološkog utjecaja više nisu njihov prioritet. Na prvom mjestu su pitanja poput rata na Ukrajini, situacije u Izraelu, pitanja izbjeglica i ekonomske recesije.
Možete li razraditi značaj Johan Rockströmovog modela iz 2009. i kako on oblikuje naše razumijevanje planetarnog zdravlja danas?
Naglašavanje ograničenja planeta izuzetno je važno. Zašto? Jer globalno prevladava model stalnog ekonomskog rasta, a s povećanjem svjetske populacije, taj model vrši ogroman pritisak na planet. Rockströmov model iz 2009. pokazao se točnim opisom situacije do 2015. godine. Tada smo već premašili četiri kritične planetarne granice, koje se odnose na klimatske promjene, dušični i fosforni ciklus i biološku raznolikost. Do 2023. godine, prelazimo još dvije granice - koje se odnose na vodu u tlu i kemijsko onečišćenje. Doista je visoko vrijeme za zaustavljanje štetnih učinaka neprestanog materijalnog rasta.
Koje su ključne strategije za postizanje održivog razvoja uz istovremeno očuvanje integriteta ekosustava našeg planeta?
Postoji nekoliko strategijskih pristupa, ovisno o razini. Na globalnoj razini, pouzdan put uključuje priznavanje da povijesno razvijene zemlje nose veću odgovornost za ekološke intervencije, posebno klimatske promjene. To znači da moraju pružiti značajnu financijsku i tehnološku pomoć zemljama u razvoju. Smanjenje rasta stanovništva također uključuje smanjenje populacijskog rasta, posebno kroz osnaživanje žena. Međutim, globalno je potrebno prebaciti model ekonomskog rasta prema kružnoj ekonomiji ili čak prema smanjenju. Na razini razvijenih zemalja, glavna strategija za održivi razvoj je materijalna i energetska učinkovitost, poduprta fiskalnim i poreznim politikama. Razumijevanje nužnosti prijelaza na održiviju budućnost također zahtijeva obrazovanje, ne samo za mlade nego za cijelo civilno društvo.
Kako mogu pojedinci, zajednice i vlade zajedno raditi na ublažavanju negativnih utjecaja ljudske aktivnosti na okoliš?
Ublažavanje i prilagođavanje novim okolnostima, posebno klimatskim promjenama, nažalost je nužno i mora biti općenito prihvaćeno ako želimo da uspije. Zdrav okoliš temelj je našeg opstanka, i taj cilj trebao bi biti jasan i pojedincima i donositeljima odluka. No, vlade i dalje pružaju subvencije za fosilna goriva i druge okolišno štetne subvencije koje bi se trebale razmotriti za reformu, uz osiguranje sigurnosti hrane i energije i ublažavanje društvenih učinaka. Svaka regija imala bi koristi od većih ulaganja u zaštitu okoliša i mjera zaštite biološke raznolikosti, promicanje kružne ekonomije i suočavanje s onečišćenjem. Mjere vezane uz zelenu infrastrukturu, rješenja bazirana na prirodi i održivi razvoj također su ekonomska prilika, a ne samo trošak.
S obzirom na hitnost klimatske krize, kako možemo učinkovito komunicirati široj javnosti potrebu za hitnim djelovanjem?
Komunikacija je trenutno ključna, jer postoji hitnost u poduzimanju akcija. Unatoč brojnim komunikacijskim kanalima i alatima koji su dostupni, nedostaje željeni proboj. Svjedoci smo lažnih vijesti, izobličenih interpretacija i nedostatka osnovnog ekološkog znanja. Odgovornost za budućnost leži na svima nama. Znanstvenici moraju poboljšati komunikaciju sa civilnim društvom, dok mediji trebaju izvještavati o okolišu na temelju znanstvenih saznanja i u suradnji s ekspertima. Političari također trebaju shvatiti da ignoriranje ekoloških pitanja ne vodi nigdje. Samo transparentna komunikacija može donijeti dugoročnu javnu podršku donositeljima odluka.
Kada gledamo prema budućnosti, što vam daje nadu da možemo uspješno navigirati kroz izazove održivosti i osigurati bolju budućnost za buduće generacije?
Unatoč kritičnoj situaciji, ne smijemo izgubiti nadu ili optimizam. Navela bih tri razloga za optimizam. Prvi razlog je svijest i obrazovanje mlađe generacije, koja jednostavno neće prihvatiti nastavak ekološkog propadanja. Međutim, oni trebaju našu potporu i pomoć. Drugi razlog je sve veće sudjelovanje žena u donošenju odluka, kako u politici, znanosti, tako i u ekonomiji. Ženska perspektiva ključna je za dugoročnu viziju okoliša, budući da intuitivno razumije ulogu zdravog okoliša za buduće generacije. Treći razlog su nove tehnologije, koje mogu pružiti istu kvalitetu proizvoda ili čak poboljšati naše živote uz značajno manje materijalnih i energetskih zahtjeva.
Dolazite na Greencajt festival u Zagreb. Koju poruku želite prenijeti posjetiteljima Greencajt festivala na kojem ćete održati predavanje"Kako (pre)živjeti na planetu koji ne raste?".
Radujem se festivalu i očekujem međusobnu razmjenu informacija i novih ideja za zelene rješenja. Ne mogu zamisliti bolji način za komunikaciju i podizanje svijesti. Nadam se da će moje poruke biti primljene s razumijevanjem ozbiljnosti situacije našeg planeta, ali i s poticajem na djelovanje u korist okoliša na svim razinama - od društva do pojedinaca.
Cijeli program pronađite na www.greencajt.hr.