Prizor koji više podsjeća na parkiralište nekog perifernog shopping centra nego na jednu od najvažnijih urbanih lokacija u Zagrebu. Tim je riječima arhitekt Marko Dabrović iz renomiranog Studija 3 LHD komentirao kadrove jednog videa koji se pojavio na YouTubeu snimljenog dronom iznad zone zagrebačkog Glavnog kolodvora i prostora Gredelja.
"Tim prostorom bavim se već godinama i prizor koji se danas vidi prilično je tužan. Velike industrijske hale su nestale, a na njihovu mjestu pojavila se ogromna asfaltirana ploha bez identiteta", napisao je.
"Riječ je o prostoru uz Glavni željeznički kolodvor, u samom središtu grada, mjestu koje bi u mnogim europskim gradovima bilo poligon za urbanu regeneraciju, novu mješovitu gradnju i snažan gradski život. Umjesto toga, dobili smo asfalt", zaključio je te postavio dva ključna pitanja:
"Zašto u Zagrebu izostaje ozbiljan dijalog o razvoju ovakvih prostora?
I kome zapravo odgovara razvoj grada na periferiji, dok središnje brownfield zone ostaju neiskorištene?
"Napravili smo sve studije, a sad se uređuje parking", kaže Dabrović za Jutarnji list.
"Mene muči razvoj na periferiji koji je znatno nepovoljniji za kvalitetu života, a centar se zanemaruje", tvrdi.
"Imamo čudan mentalitet, bojimo se grada. Ne postoji strukturirani urbanistički poduhvat, nego samo popunjavanje rupa i širenje na livade. Radimo skupu željezničku i prometnu infrastrukturu, a nemamo nikakav plan razvoja gradova."
Dabrović stalno upozorava na probleme kada je riječ o planiranju razvoja grada, o tome drži predavanja. Poseban je problem upravo gradnja u industrijskim zonama u gradovima uz koridore i u okolici Zagreba.
"Na primjer, Krapina, Karlovac, Sisak, Bjelovar i Varaždin bi uz pruge mogli imati ono što se zove TOD. Transit-oriented development, razvoj orijentiran na javni prijevoz, temelji se na jednostavnom principu: novu gradnju treba koncentrirati unutar postojećih urbanih struktura, što bliže željezničkim kolodvorima i drugim prometnim čvorištima. Europske politike mobilnosti i urbanog razvoja preporučuju da se prostorno planiranje i promet planiraju zajedno kako bi se smanjila ovisnost o automobilu i učinkovitije koristila postojeća infrastruktura", objašnjava.
U hrvatskim gradovima, tumači arhitekt, takav model razvoja praktički ne postoji.
"Gradovi poput Zagreba, Karlovca, Varaždina, Rijeke i Splita imaju velik potencijal za razvoj oko željezničkih stanica i glavnih prometnih hubova, ali urbanističko planiranje i razvoj željezničke infrastrukture zasad ne prate takvu logiku razvoja."
Velika je tema i zapuštenost centra Zagreba, koju su primijetili i turisti. Nedavni video jedne češke turistkinje u kojem kaže da je Zagreb najružnija europska prijestolnica postao je viralan.
"Apsolutno! Postali smo robovi stračara", smatra Dabrović.
"Poskupili smo grad razvlačeći ga na neviđene dimenzije. Europski gusti grad smo razvukli do dimenzije američkih gradova. Osim što to nije dobro za financije grada, nije dobro ni za stanovnike. Moraju imati dva automobila. Ako žele jeftino kupovati, moraju provoditi dulje vrijeme u automobilima. Na kraju LCA (Life Cycle Assessment) pokazuje da oblik i dimenzija grada izravno utječu na emisije i potrošnju resursa kroz desetljeća. Svaka godina u kojoj se Zagreb urbanizira na periferiji doprinosi negativnom utjecaju na kvalitetu života. Dugoročno takvi gradovi nisu konkurentni, ljudi se sele u druga EU središta koja im omogućuju razvoj."
Kako ističe nadalje, u Hrvatskoj nemamo niti jednu ozbiljnu svjetsku firmu kao poslodavca, "zato jer nemamo infrastrukturu za to", napominje Dabrović te dodaje kako građevinski materijal košta svuda jednako, ali infrastruktura je skupa.
"Razvlačenje grada ima kratkoročni učinak zbrinjavanja stanovnika, ali dugoročna šteta koja se stvara je nepopravljiva. Urbana sanacija je puno, puno skuplja od kvalitetne gradnje. I na kraju, ako hoćemo imati priuštivo stanovanje i mlade ljude u centru, onda treba aktivirati mirovinske fondove i napraviti priuštivo stanovanje".
Arhitektonsko-urbanističku studiju revitalizacije inudstrijske zone Gredelj Studio 3LHD izradio je još 2018. godine. Autori studije smatraju da je Gredelj najvažniji projekt za Zagreb i ključ za njegovu urbanu budućnost.
Ističu na prvom mjestu lokaciju: "Više od 45 hektara u samom središtu Zagreba, između Glavnog kolodvora i Vukovarske, u europskom kontekstu, ovakva pozicija brownfielda je izuzetna rijetkost".
Projekt je važan, navode, za urbanističko povezivanje, jer ima moć fizički i društveno spojiti Donji grad i Trnje, stvarajući novu urbanu os i prekidajući višedesetljetnu izolaciju tog dijela grada.
Također, napominju, Gredelj nudi mogućnost izgradnje prijeko potrebnih parkova, kulturnih institucija, škola, kampusa i ostalih javnih sadržaja koji nedostaju Zagrebu - posebno u centru.
"Sustavnim pristupom Gredelj bi mogao postati dio suvremene gradske jezgre uklopljen u njeno tkivo. Takav ambijent može ponuditi uvjete za kvalitetan život i rad stanovnicima svih dobi, životnih stilova i socijalnog statusa. Nova izgradnja ne znači brisanje postojećeg identiteta prostora - vrijedni elementi industrijske baštine tvornice Gredelj zadržali bi se i ostali sačuvani, uz prihvaćanje suvremene arhitekture.
Urbanističko rješenje bloka je samo okvir za buduće arhitekte pojedinih zgrada, čija će različita rješenja pridonijeti vizualnoj raznolikosti kvarta", zaključuju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....