TJEDAN U 10 PITANJA

Zašto Muzej lažnih vijesti? Da bi mladi u digitalnoj pismenosti razlikovali istinu od laži

Lordan Prelog
 Damjan Tadić/Cropix
Lordan Prelog je osnivač virtualnog Muzeja lažnih vijesti, a odgovara na 10 pitanja našeg novinara

1. Lordane, pamtimo te kao dugogodišnjeg kolegu u Jutarnjem listu koji se otisnuo u akademsku karijeru. Otkud ti ideja za web stranicu Muzej lažnih vijesti?

- Ideju o virtualnom muzeju smislio je moj otac Nenad, dugogodišnji profesor na Fakultetu političkih znanosti, a ja sam, zajedno sa suradnicima iz Instituta za nove medije i elektroničku demokraciju (InMed), pokrenuo i realizirao projekt.

2. Koja je vaša definicija "fake newsa", što lažna vijest mora imati da bismo je mogli tako nazvati?

- Definicija ima raznih. Još nisam izmislio svoju, he-he... No, dobra je jedna iz izvještaja o dezinformacijama britanskog parlamenta, prema kojoj se radi o "namjernom stvaranju i dijeljenju lažnih i/ili manipuliranih informacija s namjerom da one zavedu i upute javnost na krivi trag i s ciljem da se nanese šteta iz političkih ili osobnih razloga te radi ostvarivanja materijalne koristi". Dakle, ključna je namjera da se nanese šteta pojedincu, tvrtki ili instituciji.

3. Koja je razlika između lažne vijesti u Hrvatskoj i obične dezinformacije ili one koja dolazi kao tvoj "mis-dis-mal-information" iz svijeta i plasira se u našim medijima?

- Mislim da je situacija po tom pitanju u Hrvatskoj bolja nego u regiji, posebno kada pogledamo količinu lažnih vijesti i dezinformacijskih kampanja u Srbiji i BiH. Ali to ne znači da ne trebamo raditi na edukaciji i razvoju kritičkog razmišljanja svih nas.

4. Tko sve sudjeluje u kreiranju stranice i širenju projekta?

- Zasad na projektu radi mali tim ljudi iz InMeda, no planiramo se prijavljivati na razne natječaje kako bismo mogli angažirati stručnjake iz područja medija i komunikacija, kao i studente, te dalje razvijati projekt produkcijom edukativnih videa, tečajeva, kvizova i sličnog. Vjerujemo i da će neke državne institucije prepoznati i nagraditi trud koji smo uložili u Muzej lažnih vijesti kako bismo mogli nastaviti s njegovim razvojem.

5. Po čemu se vaš projekt razlikuje od Faktografa i koji mu je cilj?

- Faktograf se prvenstveno bavi factcheckingom, odnosno provjerom istinitosti informacija objavljenih u medijima. Primarna ideja Muzeja lažnih vijesti je informiranje i edukacija svih slojeva društva, a s kolegama iz Faktografa ćemo svakako surađivati.

6. Koji su tipični primjeri lažnih vijesti ili alternativnih činjenica tijekom nedavnih izbora u SAD-u?

- Predsjednik Trump poznat je po iznošenju neistina na svom Twitter profilu, a najveći broj dezinformacija nakon izbora odnosio se na navodnu krađu glasova u korist Bidena. Zanimljiv je podatak iz 2016. kada je analizom 20 najčitanijih članaka o izborima na Facebooku utvrđeno da su lažne vijesti imale 8,7 milijuna angažmana (lajkovi, dijeljenja, komentari) dok su vijesti iz vjerodostojnih medija imale 7,3 milijuna angažmana.

7. Da, čudni su ti vatikanski putovi na internetu... Kada govorimo o koronavirusu, može li se reći da je "infodemija" kod nas prisutna samo od pobornika teoretičara zavjere ili češće zbog nedostatka informacija?

- Rekao bih da se radi o kombinaciji navedenoga. U nedostatku vjerodostojnih informacija ljudi se okreću alternativnim "izvorima", a to su, nažalost, društvene mreže i razni portali. Danas svatko može napraviti web stranicu i na njoj objavljivati što god mu padne na pamet. Teorije zavjere su prisutne u cijelom svijetu, a protiv njih se borimo znanošću i vjerodostojnim medijima.

8. Koliko građana ne zna razliku između državne propagande i "fake newsa"?

- Ne znam za takvo istraživanje, no ne sumnjam da bi rezultati bili zanimljivi.

9. Iz kojih se sve poriva, razloga ili koristi plasiraju lažne vijesti?

- Motivi mogu biti razni, no najčešće su ekonomski, poput broja klikova, ili zbog političke naravi. Širenju lažnih vijesti doprinosi i nedostatak relevantnih informacija.

10. Što želite postići "Kidalicom lažnih vijesti" koja je baš krenula u suradnji s europarlamentarcem Toninom Piculom?

- Želimo da poruke kampanje dopru do što većeg broja građana, pogotovo naše ciljane skupine - srednjoškolaca i studenata. Moramo poticati mlade generacije da razvijaju medijsku i digitalnu pismenost kako bi znali kritički konzumirati vijesti, odnosno razlikovati istinu od laži.

A da ja vas nešto pitam...

PRELOG: Zlatko, jesi li ti ikada objavio lažnu vijest?

ŠIMIĆ: - Hm, kad malo bolje pogledam, mnoge moje vijesti i tekstovi koje sam objavio prije tridesetak godina danas bi izgledali kao lažni jer ni danas nitko nije o njima objavio istinu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. ožujak 2023 22:03