U nastavku donosimo:
- povijesni presjek zabrana i cenzura od grupe Zemlja do današnje scene, kroz radove i dokumente
- iskustva i stavovi zabilježeni u komentarima i novinskim isječcima o recentnim kulturnim sporovima
- fokus na kustosicu Davorku Perić i njezino povezivanje zemljaškog nasljeđa s aktualnim praksama
- uvid u radove autora poput Gilda Bavčevića, Nele Ružić i klasika zemljaša u napetom muzeološkom dijalogu
- case study kulturnih pritisaka: od zabranjenih postava do promjena naziva izložbi i vizualnih identiteta
Teško je iz današnje perspektive, promatrajući radove grupe Zemlja, nastale 30-ih godina prošlog stoljeća, zamisliti da su oni svojedobno bili zabranjivani. Naoko benigni crteži - potleušice na Trešnjevki, bogalji, prostitutke, siromasi… Prizori surove i teške stvarnosti malih ljudi koji svojedobno nekima nisu odgovarali. Tim djelima počinje izložba "Zemlja zabrane" autorice Davorke Perić otvorena u četvrtak u Galeriji Forum. Kompleksna je to i višeslojna izložba koja donosi povijest zabranjenih djela, ali ne samo njih, na ovim prostorima. Od Šestosiječanjske diktature kralja Aleksandra Karađorđevića 1929. do danas čini se da se ili mnogo toga ili gotovo ništa nije promijenilo. Promijenili su se, dakako, politički sistemi, no umjetnici su i dalje nastavili raditi o...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....